Interkonfesionalnost stećaka i poliloška osnova bosanske kulture smrti

U Oslobodenju je u više navrata pisano u knjizi "Stecci" Dubravka Lovrenovica u izdanju sarajevskog Rabica. I ne samo to; ova je knjiga, makar objavljena tek prije nekoliko mjeseci, vec izazvala brojne reakcije na stranicama našeg lista. Evidentno je, dakle, da se radi o jednoj od onih knjiga kojima je sudeno da izazivaju kontroverze. U ovom broju, Pogledi objavljuju veliki prikaz Lovrenoviceve knjige iz pera Envera Kazaza
Autori: ENVER KAZAZ

Posljednji bosanski bogumil dočekao svoj stećak

Možda se u BiH ljudi ponovo budu sahranjivali pod steccima, poput srednjovjekovnih bogumila, nikad se ne zna. Da se pitaju clanovi omladinskog udruženja Slavika iz Sarajeva, to bi se vec realizovalo. Štaviše, oni vec nešto rade u tom smjeru namjeravaju postaviti stecak kao nadgrobni spomenik covjeku koji se za života izjašnjavao kao žposljednji bosanski bogumilž, cuvenom bh. slikaru Lazaru Drljaci
Autori: AMIR TELIBEČIROVIĆ

Stećci svjedoče o našem identitetu

Autori: S.HU.

Lament nad “ kamenim spavačima“

KOME ZAPRAVO PRIPADAJU STECCI? Niti jednoj ideološkoj matrici; stecak ili kam, biljeg, mramor historijski pripada obrascu koji iskljucuje sve drugo osim (etnicku) pripadnost Bosni, svojoj i plemenitoj, o cemu svjedoci najveci dio epitafa/zapisa sa stecaka
Autori: AMEL SULJOVIĆ

Zabranjeno Pušenje moderni stećci iz Sarajeva

Autori: HARIS DEDOVIĆ

U LJUBINJSKOM KRAJU OTKRIVENE 24 NOVE NEKROPOLE SA PREKO 200 STEĆAKA

Turanjanin skromno kaže da je imao srece i da su mu mnogo pomogli razgovori sa mještanima. „Nekada bi nas odveli i na groblje iz XIX vijeka ali i to ide u rok službe, a nekada bismo na mjestima za koja se smatralo da nemaju ništa pronalazili i po 20 spomenika sa vanserijskim figuralnim predstavama. Za jednu nekropolu do koje smo išli oko dva sata pješke, receno nam je da imaju dvije ploce. Kada smo došli pronašli smo 40 stecak
Autori: VESNA KEŠELJ

STEĆCI I STEČEVINE

Turci su u Bosni zatekli etnicki uglavnom kompaktno stanovništvo. Do dubljega i oštrijega kulturnog, konfesionalnog pa posljedicno i etnickog diversificiranja bosanskohercegovackoga društva dolazi tek s uspostavljanjem osmanskoga sistema ??Nakon turske oluje, koja je središnje dijelove zemlje opustošila 1463. godine, u Bosni je ostalo malobrojno, prorijedeno i u svakom pogledu deklasirano stanovništvo. Njegov ostanak i opstana
Autori: IVAN LOVRENOVIĆ

Album kamenih spavača

Ovih dana iz štampe je izišla luksuzna monografija "Stecci" autora Dubravka Lovrenovica, s fotografijama Dragutina Ressnera. Knjigu je dizajnirao Branko Bacanovic, a objavio ju je sarajevski nakladnik Rabic. Besprijekorno opremljena, sa sjajnim fotografijama i Lovrenovicevim tekstom koji je rijecima Ljiljane Ševo primjer modernog naucnog štiva, ova je monografija veliki izdavacki pothvat
Autori: MUHAREM BAZDULJ

Jedni stećke spašavaju, drugi ih raznose kao ptice grabljivice

Vracali smo se sa Perucca, sretni što smo uspjeli spasiti tamošnje "starce", kad naidosmo na sliku koja nas opet baci u depresiju, prisjeca se Mirzah Foco
Autori: EDINA KAMENICA

Stećci su moji najbolji učitelji u pisanju poezije

Od moje kuce, dakle od mora pa do Save, može se još, mada su mnogi stecci nažalost nestali, slikovito receno, doci pridržavajuci se za stecke. Od stecka do stecka, kaže ovogodišnji dobitnik Bosanskog stecka
Autori: ANGELINA ŠIMIĆ

�lanci dostupan pretplatnicima. Molimo Vas da se prijavite prvo.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje