Ono što je prvi broj časopisa najavio, drugi broj je potvrdio. Veliko kulturno-istorijsko bogatstvo Hercegovine i interes za nju koji vlada u nauci, okuplja veliki broj naučnih radnika. Svakako, to predstavlja jedan od razloga što u časopisu sarađuje niz istaknutih naučnih radnika koji svojim radovima doprinose njegovom kvalitetu. Izbor tema, njihova raznolikost, stroga naučna ozbiljnost karakteristike su ovog časopisa. Posebno raduje što se javljaju autori iz Hercegovine. Pojava Časopisa će stimulisati i druge naučne radnike u Hercegovini da se uključe. Svi objavljeni radovi su vrlo interesantni za čitaoca, a predstavljaju značajnu vrijednost za naučnog radnika, zbog čega ću pokušati da ukažem na neke bitne momente. Dr Borivoje Čović: Tumulusi željeznog doba u Gubavici Ovaj rad je dao iscrpan sistematski prikaz tumulusa na lokalitetu Bulića-ograde, zapadno od sela Gubavica. Cilj ovog iskopavanja, kako ističe sam autor, bio je $da se utvrdi tip i oblik konstrukcije tumulusa i grobnica, način sahranjivanja i drugi relevantni podaci, te da se spasi nekoliko grobnih cjelina prije nego budu devastirane . . .« (str. 14). Autor je u radu obradio 5 tumulusa, bogato ih ilustrirao planom terena na kojem se nalaze tumulusi i grobnice. Dat je i spisak nađenih priloga i njihov tabelarni pregled u crtežu. Na osnovu nalaza autor je zaključio da pomenuti tumulusi zahvataju 8. i 7. stoljeće stare ere, a po načinu sahranjivanja i karakterističnim oblicima nakita blisko se vezuje za Glasinac. Mr Tomislav Anđelić: Ostava srednjovjekovnog novca iz Medina kod Mostara Tomo Anđelić je dao prikaz novca nađenog u Međinama. To je srednjovjekovni venecijanski, srpski, dubrovački i bosanski srebreni novac. Kataloški popis i tabelarni prikaz srednjovjekovne novčane ostave iz Medina je ilustrovao fotosima novca. Dr Đuro Tošić: Donji tok Neretve u srednje vijeku, s posebni osvrtom na trg Drijeva Đuro Tošić je dao značajan prilog proučavanju donjeg toka Neretve, u srednjem vijeku značajne prometnice, s osvrtom na trg Drijeva, koji se nalazi u žiži njegovog razmatranja. Iznio je niz relativnih činjenica koje se odnose na istoriju ovog područja. Autor je posvetio dosta pažnje nastanku i imenu trga i luke Drijeva. Ističe da su Drijeva slavenske, a Narentum (mercatum Narenti, forum Narenti) latinski oblik imena. Kao jedan od značajnih dokaza navodi i »slučaj Stjepana Radosalića de Dreva«, za koga se jednom drugom prilikom navodi da je »de Drieva aliter de Narente«, te no treba boljeg dokaza da su slavenski oblik Drijeva i latinski Narentum sinonimi za naziv neretljanskog trga (str. 57). Posebno je dosta pažnje, sasvim razumljivo, posvećeno pitanju ubikacije Drijeva. Sam autor kaže: »Činjenica da u nauci postoji toliko različitih mišljenja o smještaju ovog važnog trgovačkog emporija u donjem toku Neretve ne treba da nas puno iznenađuje. U stvari, svaki od istraživača koji su se bavili izučavanjem ovog problema imao je svoje argumente (bilo arhivske ili arheološke prirode) na kojima je zasnivao svoje shvatanje i gradio, gledano kroz prizmu korištenih vijesti, tačne ili približno tačne teorije o tome gdje su se nalazila Drijeva« (str. 58). Autor se, iznoseći niz teorija i mišljenja o tom problemu, vrlo iscrpno, čini se, opredijelio za stav D. Kovačević-Kojić koja je došla do zaključka da se ovaj srednjovjekovni trg nalazio tamo gdje je prije mnogo vijekova prestala postojati antička N aro na, na mjestu malog i ni po čemu značajnog sela Vida (str. 61). Đ. Tošić je dao prikaz luke i trga ističući zasluge dubrovačkih i domaćih trgovaca u njegovoj urbanizaciji. To je značilo, istovremeno, i ukazati na njegov privredni razvoj i značaj. Dr Pavao Anđelić: Mesnovići, Masnovići, Bubanjići, humska i bosanska vlastela U svom radu P. Anđelić je objasnio, na temelju novih naučnih istraživanja, koristeći nova genealoška saznanja do kojih se došlo posljednjih godina, porijeklo vojvode Msna, kao i veze sa bosanskom vlastelom Masnovići i Bubanjići. Najvažniji rezultat ovog istraživanja jeste saznanje da su drežnički Mesnovići i bosanski Masnovići Bubanjići posebni vlastelinski rodovi, bez dokazane krvne veze. Dr Vlajko Palavestra: Drežnica u Hercegovini V. Palavestra je već u podnaslovu istakao da se radi o zabilješkama o prošlosti i narodnoj kulturi Drežnice. Njegovo naučno razmatranje izgrađeno je na temelju terenskih istraživanja i studijskog rada u arhivima i bibliotekama. Neki rezultati, kako ističe autor, su ovdje prezentirani iz oblasti etnološke i druge problematike (str. 91). Rad je ukazao na bogatstvo narodne kulture, običaja, uslova u kojima je stanovništvo ovog kraja živjelo, kao i na ostatke materijalne kulture. Mr Anđelko Zelenika: Problem zaštite i prenosa stećaka u Hercegovini Autor je istakao da Hercegovina obiluje izuzetno velikim brojem stećaka koji po bogatstvu, raznovrsnosti motiva, dekorativnoj i likovnoj obradi, predstavljaju najznačajniji spomenični fond ove vrste u zemlji (str. 125). Ovi izuzetno vrijedni kulturni i istorijški spomenici, pored loših uslova u kojima su opstali i pored nedovoljno pažnje društva koja im je ukazivana, posebno su bili ugroženi izgradnjom javnih objekata, koja je u posljednje vrijeme intenzivirana. Danas je sazrelo saznanje o potrebi čuvanja ovih spomenika kulture, tako da se može slobodno tvrditi da danas nemamo slučaj uništavanja stećaka, a ako su i ugroženi izgradnjom, prenose se na novu lokaciju. Autor je dao popis premještenih i zaštićenih stećaka po lokalitetima u Hercegovini sa prikazom stanja u kome se nalaze i podacima o preduzimanim zaštitnim mjerama. Dr Muhamed Ždralović: Djela Ibrahima Opijača u rukopisima orijentalne zbirke Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Predstavljena su četiri prepisa djela Ibrahima Opijača koja posjeduje OZ JAZU. Radi se o djelu čiji stvaralac zauzima istaknuto mjesto u nizu naših pisaca koji su stvarali na arapskom jeziku. Napomenimo i to da je Ibrahim Opijač bio predavač na medresi i drugim institucijama, a pretpostavlja se da je bio i mostarski muftija. Mr Vlado Smoljan: O nekim izvorima akumulacije u Hercegovini u osmanskom periodu V. Smoljan je, baveći se ekonomskom istorijom ovog kraja, ukazao na pojavne oblike prodora akumulacije kapitala. Opšti uslovi u kojima se akumulacija javlja slični su u osmanskoj imperiji, a, sužavajući rad na području Hercegovine, autor se morao konkretno osloniti na oblike akumulacije, odnosno njene manifestacije, u čemu je uspio. Radomir Stanić: Nadgrobni natpisi iz 19. vijeka na Bjelušinskom groblju u Mostaru Dat je prikaz nadgrobnih natpisa iz 19. stoljeća na Bjelušinskom groblju u Mostaru. Prezentirano je 290 natpisa. Natpisi predstavljaju značajan doprinos daljem proučavanju razvoja jezika ovog kraja i daju obilje podataka za epigrafsko-paleografska izučavanja. Šamija Sarić: Prilog proučavanju kolonizacije (1918. do 1934) i agrarne reforme (1929. do 1941) u Hercegovini Ekonomska istorija Hercegovine je jedno nedovoljno izučavano i naučno obrađeno područje naše novije istorije. Ovaj rad, zbog toga, predstavlja značajan prilog daljim proučavanjima u toj oblasti. Radovi dr Ahmeda Hadžirovića, Peta pokrajinska konferencija KPJ, snaženje organizacija i uticaja KPJ i mr Momčila Radovića, Revolucionarni pokret u Hercegovini od 1919. do 1921. godine predstavljaju doprinos proučavanju radničkog pokreta i djelovanja KPJ u Hercegovini. Radovi obuhvataju period organizovanja radničkog pokreta, oblike akcionog djelovanja kroz SRPJ (k), KPJ i SKOJ na prostoru Hercegovine. U razmatranju je dosta pažnje posvećeno djelovanju partijskih organizacija u Mostaru, Trebinju, Konjicu, Posušju i Stocu, kao i uticaju koji su one vršile na selo u skladu sa pravilnim stavom o agrarnom pitanju. Tripo Šarenac: Izgradnja i djelovanje narodne vlasti u Hercegovini 1941. i u prvoj polovini 1942. godine Pitanje narodne vlasti je jedno od ključnih pitanja naše revolucije. Ono je temelj nove države koja se izgrađivala. Pitanje narodne vlasti i njen razvoj u Hercegovini sa početkom NOR i socijalističke revolucije jasno ukazuje na organizovano djelovanje KPJ. Narodna vlast je pred sobom imala niz zadataka na očuvanju reda i mira, zakonitosti i pravičnosti, organizovanju narodne kulture i pripremanju naroda na samoodbranu. Prisutna je neraskidiva povezanost Naroda — Partije — Narodne vojske. Narodna vlast je predstavljala istovremeno i najavu novog doba, novih društveno-ekonomskih odnosa i novih opredjeljenja u svijesti najširih narodnih slojeva. U časopisu je prisutan veliki broj autora (13) zapaženih radova iz oblasti arheologije, numizmatike, isto-rije, etnologije ... To istovremeno ukazuje na napor redakcije časopisa i izdavača da obezbijede njegov kvalitet. To predstavlja značajan doprinos razvoju nauke, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i šire.