Muzej Hercegovine prije par godina vršio je arheološka istraživanja na terenu SO Nevesinje. Nakon manjeg sondažnog iskopavanja na praistorijskom i rimskom lokalitetu Bratački Gradac,1 nedaleko od Nevesinja, arheološka ekipa u sastavu: mr Tomislav Anđelić, Obrad Samardžić i dr Pavo Anđelić, zajedno sa Brankom Žerajićem iz Nevesinja, obišla je neke arheološke lokalitete u selu Donji Lukavac, udaljenom od Nevesinja više od dvadesetak kilometara. Kad smo stigli nadomak Lukavca, naš pogled mamila je jedna dosta visoka kameno-zemljana gromada koja je smještena iznad samog Donjeg Lukavca, a koju mještani zovu Val (valjda po istoimenom gradu koji je tu smješten). Ispod samog Vala nalazi se zaselak Podval. Čim smo stigli u podnožje Vala, ekipa se rasporedila. Zadatak je bio pronaći što više arheoloških površinskih predmeta (keramike, metalnih predmeta i dr.). Penjući se uz padine Vala, naišli smo na niz ulomaka keramičkih posuda koji, po svoj prilici, pripadaju praistorijskom i rimskom vremenu. Na samom vrhu ogromne gromade nalazi se zaravnjen prostor. Tu se na pojedinim mjestima primjećuju nejasne konture zidova sa krečnim malterom. Neki mještani tvrde da je tu mogla biti i crkva. Prema površinskim nalazima ne bi se moglo reći da su Slaveni ostavili na ovom lokalitetu nekih vidnih tragova. Pod samim Valom, na Glavici, gdje je smješteno aktivno seosko groblje, nalaze se dva stećka u obliku ploča. Orijentacija im je uobičajena: istok — zapad.2 Pomenuti stećci, prilično dobro očuvani i zaštićeni, ne bi izazivali posebnu pažnju da nemaju uklesane natpise na gornjim površinama. Na jednom od njih stoji dosta oštećen, ali ipak čitljiv natpis, čiji tekst glasi: ASE LEŽI JEGOMIR DOBRIEVIĆ ZBRATOM SEMIROM Natpis je uokviren plastičnim pravokutnim okvirom. Na drugom stećku je nešto slabije očuvan tekst, ali se, ipak, pažljivim pregledom gornje površine može pročitati: ASE LEŽI SEMIR DOBRIEVIĆ Pokojnici su vjerovatno bili braća ili bliski rođaci, jer su nosili isto prezime. Može se pretpostaviti da je Semir ranije pokopan, a onda Jegomir tu pored njega (s njim). I ova ploča je istog oblika kao i ona prethodna. Natpis je također uokviren pravougaonim okvirom. Okvirno, i jedan i drugi natpis možemo datirati u XIV ili, pak, u prvu polovinu XV stoljeća. Pregledajući dosadašnju literaturu o stećcima, moglo se primijetiti da ova dva srednjovjekovna nadgrobna spomenika nisu nigdje ranije registrovana niti uvrštena u stećke sa natpisima.3 Svakako će oni nadopuniti »Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine« prof. Marka Vega.4 U vezi sa navedenim stećcima sa natpisima, zanimljivo je dati nekoliko napomena općenito o nevesinjskim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Naime, do sada je evidentirano ukupno 117 lokaliteta sa 4109 stećaka u nevesinjskom kraju. Od navedenih, samo su četiri sa natpisima, i to u selima: Živanju, Presjeci i Jasenoj. Ako se ovom broju priključe ova nova dva iz Donjeg Lukavca, onda se broj natpisa u nevesinjskom kraju povećava na šest. Također je zanimljivo spomenuti i to da je Nevesinje područje za koje slobodno možemo reći da je jedno od najbogatijih terena ovom vrstom spomenika. Primjera radi, u selu Krekovi nalazi se srednjovjekovna nekropola sa 457 stećaka raznih oblika. Iz sumarnog pregleda može se zaključiti da Nevesinje u odnosu na broj stećaka ima vrlo malo natpisa. Poseban kuriozum predstavlja i to da se na području Nevesinja ne pojavljuje ni jedan dijak-pisar epitafa (nadgrobnih natpisa), što nije slučaj s drugim krajevima u Hercegovini, pa niti u Bosni. 1 T. Anđelić, Arheološka istraživanja na Bratačkom Gracu kod Nevesinja, Hercegovina br. 3, Mostar, 1983, str. 7—14. 2 Stećci su na licu mjesta fotografisani, ali, na žalost, snimci nisu uspjeli tako da se u tekstu natpisi donose u transkripciji. Slova nemaju nikakvih posebnih karakteristika u odnosu na druge natpise u Nevesinju, a i u drugim krajevima Hercegovine. Za ova dva stećka sa natpisima neke podatke dao je dr Pavi Anđeliću dr Ivo Bojanovski, arheolog Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH, sada umirovljenik. Za ustupanje navedenih natpisa dugujem zahvalnost Ivu Bojanovskom i Pavu Anđeliću. 3 Šefik Bešlagić, Stećci (kataloško-topografski pregled), Sarajevo, 1971, str. 343—356. 4 M. Vego, Srednjovjekovni natpisi Bosne i Hercegovine, T — IV, Sarajevo, 1967—1970.