Od jeseni prošle godine se u norveškim kinima prikaziuje "Kristin Lavransdatter", film zasnovan na istoimenom romanu spisateljice Sigrid Undset, u režiji Liv Ullmann, nama vjerovatno najpoznatije norveške glumice (pojavljivala se kod nas u nekim Bergmanovim filmovima). To je njen drugi dugometražni film od kada je stala na mjesto iza kamere. Još prije nego što se pojavio na platnu, film je doživio ogroman publicitet prvo zato jer se radi o nekoj vrsti nacionalnog eposa, značajnog za kulturni identitet svakog Norvežanina i, kao drugo, na snimanje filma je potrošeno šezdeset miliona kruna, što je do sada u Norveškoj najveća suma izdvojena za jedan film. Uloženi novac se na neki način trebao pretvoriti u dobit, pa se sa reklamama i intervjuima sa glumcima počelo još par mjeseci prije prve projekcije. A kada je film konačno stigao do dvorana, rezervacija i prodaja karata se vršila sedam dana unaprijed. Film je, zapravo, ljubavna drama u istorijskim okvirima, a radnja se odvija u srednjevjekovnoj Norveškoj, oslikanoj kroz bogatu kostimografiju, koja je vrlo zapažen dio filma, kao što i narodne nošnje sašivene za ovu priliku predstavljaju značajan dio filmskog budžeta. Međutim, nakon nekoliko mjeseci prikazivanja i kada se larma oko filma malo stišala, osvanuo je u listu "Morgenbladet" samo ovaj komentar: "Hiljade i hiljade Norvežana mogu pogriješiti!" I zaista, oni koji su pročitali knjigu Sigrid Udset, naći će da je ona neuporedivo bolja. Ko je zapravo Sigrid Undset? Rođena je 1882. godine u građanskoj porodici u zapadnom dijelu Osla (tadašnje Kristijanije), koji je i tada kao i sada bi više buržoaski, a manje radnički. Sigrid je 1904, tada zaposlena kao sekretarica u jednom uredu u Kristijaniji, predala svoj prvi rukopi za jedan istorijski roman izdavaču u Kopenhagenu. On joj, međutim, savjetuje da ne pokušava više sa istorijskim romanima, ali da može probati da napiše nešto moderno. Sigrid je tako i učinila. Vratila se na istoriju tek pošto je napisala četiri savremena romana i tri zbirke novela. Prilagođavanje ličnosti društvenim normama osnovni je problem u njenim romanima,kao i kod većine drugih društveno angažovanih autora sa početka ovog stoljeća. Ali kod Sigrid Undset se pojavljuje još jedan momenat: sukob između društva i uloge žene u tom društvu. Njene junakinje su srednjestaleške žene Kristijanije, koje se neprekidno sudaraju sa nevidljivim zidovima društva. Ona piše o malim činovnicima, njihovim brakovima, a najviše o njihovim ženama. Osnovni konflikt u cjelokupnom njemom stvaralačkom radu je želja za životom i ljubavni porivi ličnosti, s jedne strane, i društvene obaveze i religiozni moral, s druge. O želji ona piše sa otvorenošću koja je šokirala tadašnje Čitaoce. Žene u njenim romanima imaju (zamislite!) čak i seksualni život, ali njene žene uvijek bolno plaćaju svoje trenutke sreće. Sigrid Undset je postigla uspjeh kod čitaličke publike svojim romanom "Proljeće", štampanim 1914. On je izašao i to u četiri izadanja samo u roku prve godine po pojavljivanju. No, prodor je napravila još sa romanom "Jenny"(191 L), koji je u mnogim "finim" građanskim domovima bio zabranjeno štivo za mladež, jer je bio "nemoralan". Danas se uz "Kristin Levrandatter", "Jenny" smatra najznačajnijim romanom Sigrid Undset ( takođe ekranizovan sa Liv Ullmann, ovoga puta u glavnoj ulozi). Prvi dio romana "Jenny" se odvija u Rimu, gdje 28. godišnja slikarka Jenny sreće dvije godine mlađeg istoričara Helgea i zaljubljuje se po prvi put u svom životu. Oni prave zaruke, ali do vjenčanja ne dolazi. Veza se prekida kod kuće u Norveškoj, između ostalog zbog Helgeove komplikovane porodične situacije, sa roditeljima koji jedno drugo čine duboko nesretnim. Jenny nailazi na razumijevanje i simapatije kod Helgeovog oca Gerta, koji je i sam nekada imao umjetničke snove. Jenny postaje njegova ljubavnica, ali prekida odnos kada ostaje u drugom stanju. Djete umire ubrzo nakon porođaja. Helge ponovo susreće Jenny u Rimu, i ovoga puta je gotovo siluje, nakon čega Jenny izvršava samoubistvo. Za cijelo to vrijeme se u blizini Jenny nalazio njen prijatelj Gunnar, pomažući joj, potajno zaljubljen u nju. Ali njeni krivi izbori i nerazumne akcije dovode je do tragedije. Jenny se može tumačiti i sa stanovištva potčinjenosti žene. Ona je formalno ravnopravna sa muškarcima, ali u stvarnosti to nije tako. Ekonomski je zavisna, živi od nasljedstva, a želja da se razvije kao umjetnik se stalno sukobljava sa neophodnošću da živi sigurnim porodičnim životom sa mužem i djecom. I u svim drugim djelima Singrid Undset sve nesreće ovog svijeta se obrušavaju na odnos između muškarca i žene i prijete raspadom građanske porodice. Tu su ljubomora, spolna bolest, mrtvorođeno ili vanbračno dijete, razvod, smrt od tuberkuloze, silovanje, samoubistvo. Kontrast između građanske ustaljenosti u naoko finoj Kristijanijasredini i nesreća koje snalaze njene članove je tako velik, da se djela Sigrid Undset mogu svrstati u neorealizam. U privatnom životu Singrid Undset je imala nesretan brak u kojem je rodila dva sina, ali nerazumijevanje sa mužem je bilo uzrok dugim perioda razdvojenosti i osamljivanja, a vjerovatno i inspiracija za neka od njenih dijela. O njenom životu je snimljen i dokumentarni film pod nazivom "Sigrid Undset život žene". Umrla je 1949 godine.