Četrdesetak predstavnika iz Danske, Švedske, Finske i Norveške i predstavnici IOM te bosanske ambasade su učestvovali na sastanku koji je organizovao UNHCR-ov rergionalni ured za Baltičke i Skandinavske zemlje. Glavna svrha sastanka je bila razmjena informacija i pronalaženje mogućih područja saradnje. Usmeni i pismeni raporti iz zemalja su dali slijedeći pregled aktivnosti koji se odnose na repatrijaciju i obnovu BiH. DANSKA je napravila koordinatnu grupu na nacionalnom nivou u kojoj su: imigraciona služba, zajednica lokalnih vlasti, danski Crveni krst i danski Savjet za izbjeglice. Glavni cilj im je davanje informacija bosanskim izbjeglicma u Danskoj o situaciji u BiH, mogućnosti i procedure povratka, ostanku u Danskoj, vizama, putnim aražmanima itd. Danski Savjet za izbjeglice je dobio 6 miliona DKR za sličan projekat. Stvaranje specijalne telefonske linije je predviđeno za proljeće. Različite publikacije su već štampane. Trenutno je u Danskoj oko 19.000 Bosanaca. 11.600 će u junu 1996. steći pravo na permanentnu dozvolu boravka. Većini od ostalih 7.400 će biti odobren azil iz različith razloga. Ukupno će 16.500 dobiti azil u Danskoj kao konvencione ili de facto izbjeglice. Od 1994. se vratilo oko 250 osoba. Danska planira premještaj kuća privremenog smještaja za izbjeglice u Danskoj u BiH, gdje bi se one koristile za škole, obdaništa itd. Planira se i premještaj namještaja i druge opreme koji su ranije korišteniu danskim prihvatnim izbjegličkim centrima. FINSKA Ministarstvo za zdravlje i socijalna pitanja daje najveći dio informacija o situaciji u BiH te procedurama i mogućnostima povratka. Od 1.200 BiH izbjeglica u Finskoj, 600 ih je tzv. kvota izbjeglice. Samo se nekolicina vratila. Na sastanku u Oslu 8.3.1996. Finska je dala 1,4 miliona dolara za UNHCR-ove aktivnosti u bivšoj Jugoslaviji. ŠVEDSKA Postoji koordinaciona grupa koju sačinjavaju različite državne i humanitarne organizacije. Njihov cilj je davanje informacija i da služeČ kao veza između izbjeglica u Švedskoj i aktivnosti u obnovi BiH. Grupa ima budžet od 5 miliona SEK za 1996. iz kojeg će pomagati projekte vezane za informisanje, psihosocialne aktivnosti, ljudska prava, nezavisne medije itd, sve u smislu pripremanja povratka u BiH.Švedska humanitarna pomoć je uglavnom vezana za izgradnju kuća, telekomunikacija te za psihosocialne aktivnosti. Švedska je dala azil za 57.000 Bosanaca, a još 1.900 ih čeka na odgovor na svoje zahtijeve za azil. Ovdje nisu uključeni Bosanski Hrvati (2500) koji su došli sa hrvatskim pasošem, jer oni imaju privremenu dozvolu boravka. Izbjeglice koje učestvuju u projektima povratka se mogu vratiti u Švedsku u vremenu od jedne godine pod određenim uslovima. Pohvaljena je iniciativa Švedske i Norveške o slanju medicinskog osoblja u BiH i već je vlada BiH tražila da se slični projekti opet organizuju. Svi su se složili da moraju naći novi načini saradnje. Bilo je govora i o ekonomskoj pomoći prije odlaska u BiH jer je ona vrlo različita u Skandinaviji te o obnovi i uklanjanju mina. Glasanje izbjeglica je takođe bila jedna od tema rasprave. Zaključeno je da je vrlo mali broj onih koji žive na adresama iz 1991. te da će se morati raditi na saradnji između BiH ambasade, OSCE, UNHCR i zemalja primaoca da bi se ti izbori izveli na što bolji način.