INFOBIRO: Publikacije
Stockholm,kako to toplo zvuči

BOSANSKA POSTA,

Stockholm,kako to toplo zvuči

Autori: B.P.

Stockholm, glavni grad Švedske, jedan je od onih „ Čevropskih gradova koji je među prvima pružio ruku pomoći i podrške gradu, najvećem stradalniku potkraj ovog vijeka, Sarajevu. Ali, za razliku od nekih drugih, Stockholm je nastavio da sarađuje i pomaže, začeli su se neki posebno prisni odnosi i danas se čini da su ova dva građa mnogo bliže jedan drugome nego što to jesu geografski. U Stockholmu živi oko 6.000 Bosanaca, od kojih je 4.500 došlo kao izbjeglice za vrijeme rata. Svi imaju trajnu dozvolu boravka u Švedskoj. Ovaj broj se može, međutim, slobodno uduplati ako se računa čitav Stockholmski region. U januaru 1995. je bilo 1000 dana kako je Sarajevo bilo u obruču i gradonačelnik Sarajeva je pozvao svoje kolege iz drugih glavnih gradova na “Sastanak gradonačelnika” da bi oni vidjeli kakva je situacija u Sarajevu. Ovo je bio početak saradnje koja je danas zasnovana na pomoći za obnovu, ali je prerasla u jednu vrlo prisnu i iskrenu povezanost između ljudi Stockholma i Sarajeva. Treća gimnazija Gradonačelnici su na tom već pomenutom sastanku odlučili da pomognu tamo gdje sami ocijene da je najnužnije. U Sarajevu je trebalo sve. Prioritet je bila hrana i voda, ali i sve drugo. Nakon više od 1000 dana opsade i uništavanja ništa više nije bilo u funkciji. Sve se moralo manje ili više obnoviti. Na inicijativu gradonačelnika Stockholma i u saradnji sa tadašnjim švedskim ambasadorom u Sarajevu (Erik Pierre) odlučeno je da se u 1995. pomogne Trećoj gimnaziji sa milion kruna. Škola je bila na liniji fronta u toku rata i bila je skoro skroz uništena. Ova škola je izabrana jer je najgore stradala od svih sarajevskih škola, ah i zbog toga što su učenici i nastavnici bili iz svih etničkih grupa. Pomoć iz Stockholma je kompletirana prikupljanjem pribora za nastavu, komjuterima, pomagalima... Koje je to veselje i zadovoljstvo bilo ponovo ući u staru dragu zgradu za nastavnike i đake koji su četiri godine s pristojnog rastojanja mogli da posmatraju bivše učionice kako se svakodnevno razaraju. Pomoć je nastavljena i u kasnijim godinama, a i za ovu godinu je odvojen novac za pomoć. Pored toga Stockholm je tražio dodatna sredstva od EU za obnavljanje školske zgrade. Cilj je da se škola potpuno obnovi do početka nove školske godine. No, valja najdragocijenija pomoć je stigla od stockholmskih učenika. 23. oktobra prošle godine 2.500 gimnazijalaca u Stockholmu provelo čitav dan skupljajući pomoć za 3. gimnaziju. Rezultat je bio 375.000 skupljenih kruna! Stockholm je tražio sredstva od švedske vlade za nove projekte u saradnji sa Sarajevom. Tri projekta će se provesti u prvoj polovini 1998. -10 nastavnika iz 10 različitih srednjih škola će doći u Stocldiolm na dvije nedelje da bi dobili uvid u podegogiju i organizaciju u švedskim školama. Stockholm pravi komjuterski centar za 26 nastavnika iz Sarajeva. Cilj je da nastavnicu u toku četri nedelje kursa nauče komjuterske tehnike i kako učiti mlade. Kurs će se održavati u Trećoj gimnaziji, a za potebe kursa će biti nabavljene jake mašine sa programima Windows 95. Stockholm pomaže u formiranju molbe za EU pomoć u izgradnji 2.000 mjesta za obrazovanje odraslih. Cilj je da se demobilisani vojnici u prvom redu obrazuju za građevinu i popravke. Stockholm “čisti” Sarajevo Situaciju u Sarajevu što se tiče odvoza smeća je nepodnošljiva. Delegacija iz Šarajeva je bila u Stockholmu i gledala kako se smeće odvozi i uništava na način koji ne zagađuje prirodu. Nakon toga su stručnjaci iz Stockholm otišli u Sarajevo da bi pomogli u izgradnji modernog sistema za odvoz smeća. U projekat je uključena i pomoć za nalaženje investitora za ovaj važni projekt. U Bosni je velika potreba za izgradnjom objekata, sve od stanova do ureda, fabrika i društvenih zgrada. Problem je što nema ljudi koji bi to izveli. U Stockholmu se među izbjeglicama nalazi jedan broj ekonomista i tehničara. Uskoro će započeti sa radom jednogodišnji kurs za arhitekte, građevinske inžinjere i ekonomiste koji žele da se vrate. Cilj je da se učesnici osposobe za važne građevinske poslove u obnovi BiH. Po oficijelnim proračunima u Sarajevu biće potrebno veoma brzo 6.000 revizora i ekenoma za novi ekonomski sistem. Danas ih ima samo 2.000. Ekonomski fakultet u Sarajevu je ponudio prije nekoliko nedelja tromjesečni kurs u Stockholmu za oko 40 izbjeglica koji su diplomirani ekonomisti da bi oni postali autorizovani revizori. Dugi rat je doveo do zaostatka u razvoju znanja o kopjuterima. Sada su u toku razgovori između univerziteta u Sarajevu i Stockholmu o saradnji na: ovom polju, s tim da bi svake godine jedan broj studenata iz Sarajeva dolazio u Stockholm na studije. Poslovna saradnja Stockholm je preuzeo inicijativu za informacioni seminar za preduzeća koja pokazuju interes za Istočnu Europu. Stockholm će zajedno sa švedskim savjetom za izvoz organizovati putovanje u Sarajevo za zainteresovana švedska preduzeća. Ovo će biti prilika za švedske poduzetnike da vide situaciju, da se upoznaju sa međunarodnim kreditnim intitucijama i vide mogućnosti za nalazak partnera u Bosni. Pored toga švedskim preduzećima će biti predstavljeni Bosanci u Stockholmu koji mogu biti od pomoći pri . eventualnom etabliranju u BiH. I ni to nije sve: 1. marta je u Stockholmu otvoren ured za povratak za izbjeglice koje dobrovoljno žele da se vrate u domovinu. Ured će u imati za cilj da pomogne pojedincima u planovima za povratak. U tom poslu pomaže ured svim projektima između Stockholma i Sarajeva, kaže nam Ove Râdberg, čvojek koji je od samog početka angažovan na ovim projektima. Može se reći da je od samog početka sardnje između dva glavna grada bila veoma pozitivna, topla i bliska, kao da su se Sarajevo i Stockholm odavno vrlo dobro poznavali i razumijevali. I zna se i ne zna U vrijeme naših nedavnih boravaka u Sarajevu, vidjeli smo imena poznatih švedskih firmi, Eriksona, na primjer, firme mnogih švedskih humanitarnih i drugih organizacija koje pomažu procese obnove u BiH i Sarajevu. Nema nikakvog vidljivog znaka da je jedan od najvećih evropskih gradova “ovdje”, u Sarajevu takođe. Nije valjda običaj da se izlažu “firme” gradova. A Stockholm je ovdje. I te kako. A to se i zna i, ne zna...

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.