AEROBIK: Poslovi koji najviše trenutno okupljaju ljudi su aerobik i učenje stranih jezika. Hajde, jasno mi je za škole stranih jezika što dobro rade i što su ljudi navalili u njih da uče jezike, jer trenutno nema ni jednog upražnjenog radnog mjesta gdje se ne traži znanje rada na računam i poznavanje engleskog jezika. Takođe, mnogi se spremaju da tek sada idu iz Bosne, u tzv treće zemlje: Ameriku, Australiju, Novi Zeland, a i Kanada je i dalje vrlo popularna, pa im znanje jezika treba. Bili ljudi cijeli rat ovdje, trpili granate, glad, mrak a sada ne mogu da podnesu mir, protekcije, novokomponovane bogataše, pa im je tek sada “pukžo film” i odlaze iz Bosne. Dakle, jasno je zašto se toliko uči engleski jezik i zašto su pune škole stranih jezika koje se svaki čas otvaraju nove i nove. Ah aerobik u vrijeme kada 200 hiljada ljudi još uvijek jede rižu i grah po kuhinjama crvenog krsta ih iz humanitarne pomoći? U zgradama osnovnih škola, u njihovim fiskultumim salama, okupljaju se sredovječne gospođe pozamašnih pozadina, a i trbuha, pa tu provode sat dva, rastežu se, savijaju, znoje se i još za to plate. To je pitanje i ugleda i mode ako žena ide na aerobik. Ah nije samo to. Dozivaju se po stubištima komšinice, sačekuju jedna drugu... Zapravo, ljudi su poslije rata ponovo postali usamljeni, naročito žene. Aerobik dođe kao dobar izgovor da se “izađe među svijet”, da se žene druže, da se nasmiju... RUDARI: Ovih dan se svi zgražavaju nad činjenicom da su zenički rudari koji su u štrajku, nakon blokiranja puta Sarajevo Zenica, dobili batine od policije. Lijepo se to vidjelo na tv snimku. A ljudi su samo tražili da dobiju svoju platu od prije tri mjeseca zarađenu, jer su ispunili sav dug prema Bosni: bih su u ratu na prvim linijama, punih brigade, a u miru su opet zapeli i kopah ćumur gotovo u istim količinama kao i prije rata.Taj ćumur su prodali Elektroprivredi, ona napravila struju, uzela pare i naplatila struju, ali rudnicima nije platila ugalj i rudarima nema plata. Čista računica. Rudari hoće svoje što su zaradili i prodali. I eto dobili su batine. Dok ovo pišem govori se o ostavkama policijskih funkcionera. Ali ostaje pitanje: zar se mora baš tako grozno i grubo razbijati iluzija ljudima koji su zaista branih i uspjeli odrbaniti to što su odbranhi. Što je najgore, dobili su batine od kolega sa kojima su bili u rovovima. Koliko god je rat pun paradoksalnih pa i apsurdnih situacija, toliko je čini se mir još bogatiji apsurdima. SARAJEVO I BIZNIS: Odavno se nije šta liјеро napisalo o Bosni, pa kada se pojavi neki tekst u nekom stranom listu, a pogotovo pozitivan, onda se ovdje svi tope od miline. Tako je nedavno Financial Times napisao pohvalan tekst o Sarajevu o kojem svi sarajevski mediji trube, prenose ga, citiraju, a i obični se svijet uključio u to. Tako Financial Times između ostalog kaže kako je Sarajevo sigurnije od Londona, da je grad dobar za strane investicije, kako se situacija u ВШ smirila, kako u Londonu ima više prosijaka nego u Sarajevu sve u svemu grad normalan, kao i svi evropski gradovi, pa samim tim povoljan za ulaganje stranog kapitala. Hoće li se na ovo odazvati svjetski biznismeni vidjeće se uskoro, ah da godi ovakav hvalospjev, još iz stranih usta, a nije plaćena reklama godi što jest jest. Međutim taj novinar Financial Timesa, jadnik ne zna za jednu uzrečicu koja sve više poprima maha, a zove se IMT (“Ima li mene tu “). Naime, u Sarajevu šta god čovjek počne razgovarati o poslu ih bilo kakvoj usluzi kaže se: A IMT? To znači da za tu uslugu da ti neko nešto uradi, “pogura stvar” ih posreduje treba da platiš neku naknadu. Jer, problem se može ah i ne mora srediti redovnim putem. Ah ako upotrebiš formulu IMT onda sve ide lakše, brzo, efikasno i preko reda. Tako je nedavno bila jedna poslovna, talijanska delegacija,a jedan od naših ljudi mu reako na uho A sinjore, gdje vam je IMT ? Kada su talijanskom biznismenu to preveh on se naljutio i otišao neobavljenog posla, da bi se ipak uskoro vratio i plaho IMТ formulu. Možda novinar Financial Timesa za ovo ne zna, a možda i zna pa mu to nije ništa problematično što toga ima u Sarajevu. Možda toga u svijetu ima još više i možda su procenti za ШТ još veći, pa mu to i nije neka novina kao nama ovdje. TURISTČKA SEZONA: Da opet politika ide drumom a život šumom pokazao je nedavno i jedan izvještaj Statističko zavoda Hrvatske. Naime prema tim podacima lani je u Hrvatskoj bilo oko 320 hiljada turista koji su ostvarili oko 930 hiljada noćenja. Zanimljivo je da su glavninu tih turista činili Bosanci. To pišu zagrebačke novine koje često prešute ovakve stvari, ali eto nisu mogh da prešute da su prošlu turističku godinu spasili Bosanci. Život ima svoje zakonitosti i potrebe. To more Jadransko mi nosimo u uspomenama iz mladosti, naša djeca iz djetinjstva i ono je i dalje “naše bez obzira što je to samo malo i vrlo formalno kod Neuma. Ah sentimenti se sudraju s parama. Ove godine će veliki broj Bosanaca ljetovati u Turskoj. Ja ne znam da h je tursko more ljepše od hrvatskog, ah su prema reklamama turističkih agencija, boravak i ostali aranžmani mnogo jeftiniji nego u Hrvatskoj. Ako ovako nastavi borba na turističkom tržištu, gdje su velike i prihvatljive ponude Italije, Maroka, Turske, Tunisa, ljetovanje u Tučepima ih Podgori će ipak ostati samo lijepa, sentimentalna uspomena iz naše mladosti.