Od 4. aprila ove godine, od (kako je stupio na snagu novi stambeni zakon u Federaciji BiH i od kako je počelo žotkucavanjež 6.mjesečnog roka za podnošenje zahtjeva za povrat imovine kuće, stana, stanarskog prava povratnici se susreću sa teškoćama i problemima. Ombudsmen Federacije BiH Vera Jovanović je dobroupućena u to, jer ljudi najčešće u ovoj instituciji traže pomoć u preskakanju raznoraznih prepreka koje su pojavljuju na lokalnom nivou. Sta se događa u praksi? Najčešće se od građana traži nešto što se zakonom ne zahtijeva. Jedan od posljednjih primjera je da uz zahtjev za vraćanje stana daju podatke o stanu i potvrdu Sarajevo-stana o vlasništvu, PSobrazac, zatim niz drugih potvrda; dakle, sve ono što zakon ne traži kaže Vera Jovanović. Zakon je deciđan i samo četiri stvari trebaju da se navedu u zahtjevu koji se podnosi. Dakle, opštinski organi izbjegavaju da daju informaciju da postoje u Službenim listovima zahtjevi, koje su organi bili dužni da kopiraju i građanima daju da popune, a ne neke obrasce koji su organi sami sačinjavali. To dovodi građane u zabunu. Takođe smo obavijestili visokog predstavnika međunarodne zajednice da opštinski organi građane dovode u zabludu tako što ih šalju da popunjavaju obrasce o povratku izbjeglih osoba, a ti obrasci nisu zahtjevi za vraćanje stana, nego samo prijava da neka izbjeglica želi da se vrati. IMА OTEZANJA Je li Vi mislite da se radi o namjernom otezanju postupka? Nas troje ombudsmena smo došli do takvih saznanja. Mi smo i u pripremi govorili da Zakon treba da bude takav da onemogući mnoge zloupotrebe do kojih može doći. Ali, zakon je donesen takav kakav jeste, i svi smo ocijenili da je bolje da on postoji nego da nema ništa. Naša je procjena da opštinski organi to čine i praksa će u primjeni toga zakona uglavnom ići na izigravanje da što manji broj građana ima mogućnost da se obrati. A zatim će ta procedura oko vraćanja biti vrlo teška i po građane i po nas, jer smo mi ti koji treba da se borimo za implementaciju ovog zakona i prava građana da se vrate u svoj dom. Da li je neophodno da se zahtjevi podnose na propisanom obrascu? Šta da rade ljudi koji se trenutno nalaze u inostranstvu i žele svoj zahtjev da pošalju poštom. Kako oni da dođu do propisanog obrasca? Građani koji mogu doći do tog zahtjeva, dobro je da ga popune, ali od svih građana se to ne može tražiti, pogotovo od građana koji žive u žtrećim zemljamaž. Od njih se ne može tražiti da te zahtjeve imaju zbog toga što UNHCR, koji je trebao zajedno sa Uredom visokog predstavnika da ih štampa i šalje po svijetu, nije to uradio, odnosno obrasci kasne, izašli su tek prije mjesec dana. Praktično, već je mjesec oduzet građanima. Ali, opštinski organi su dužni da prime zahtjev u bilo kojoj formi, to može biti i pismeni zahtjev, ali je važno da sadrži zakonom propisane elemente: građanin treba da navede ime i prezime, mjesto gdje se stan nalazi, da u pnlogu pošalje ugovor o korišćenju stana, da navede podatak kada namjerava da se vrati i, što je posebno značajno, da naglasi sa koliko članova porodice treba da se vrati. Ima ljudi koji se iz raznoraznih razloga neće odmah vratiti, ali moraju voditi računa da naznače u svojm zahtjevu opštinskom organu da će se vratiti u roku od godine dana. Ako taj rok prekorače, po zakonu - gube pravo da taj stan dobiju nazad. Ne moraju odmah, ah do godine dana od dana izdavanja rješenja treba da se vrate. To su rokovi zakonom predviđeni. DOBRO JE POJAVITI SE BAR JEDNOM -Da li je opštinski organ dužan da primi i zahtjeve za povrat stanarskog prava i onih lica koja nemaju nikakva dokumenta, jer su mnogi u ratu ostali bez dokumenata? -Takvim građanima savjetujemo da, ukoliko organ odbije da pošalje poštom, s tim što bi na određen način da građanin dođe i pobrine da prikupi dokumentaciju. Odnosno, u interesu je građanina da se malo više interesuje za svoj zahtjev. Građanin bi bar jedanput morao doći u vremenu od 6 mjeseci (do 4.oktobra) da pribavi dokumentaciju, prije svega dokaz o ranijem stanarskom pravu (ugovor o korišćenju stana, eventualno rješenje o dodjeli stana, sudsku odluku, ako je putem suda ostvario stanarsko pravo). Opštinski organ neće htjeti po službenoj dužnosti tražiti, on će ići linijom da žne znaju o kom se stanu radiž, da žnemaju dokaz da je građanin bio raniji nosilac stanarskog pravaž i iješavaće negativno ili će jednostavnmo takve predmete ostaviti na stranu. Zbog toga, bez obzira na sve probleme s kojima se građani susreću u dolasku, ipak bi bilo neophodno, s obzirom da žele ostvariti to pravo, da se potrude, da od sebe daju određeni doprinos i dođu u mjesto gdje su se njihovi stanovi nalazili. Određene službe moraju imati podatke o tim stanovima. Sada građani imaju slobodu da dođu u gradove u Federaciji i da odu do organa. Naša preporuka je da bi građani dali svoj doprinos da bar jednom dođu i pribave taj papir, da ne bi bilo negativnih posljedica. -Dakle, vi savjetujete građanima koji nemaju dokumenta, da svoje zahtjeve ne šalju poštom nego da lično dođu i predaju zahtjev i sami se potrude da dođu do ugovora o stanarskom pravu. -Zakon predviđa i da se opunomoći lice koje će to sve uraditi. Tako da oni mogu poslati punomoć, koju će ovjeriti pri našim ambasadama ili konzulatima u svijetu, tu punomoć poslati određenom licu i to lice ima mogućnost da se potrudi da pribavi taj papir, a traži se jedan jedini papir: ugovor o korišćenju stana ili bilo koja potvrda ako je taj stan dobio presudom suda (onda tu presudu). Ipak, neki papir je potreban:rješenje o dodjeli stana, ugovor o korišćenju stana kao dokaz da je građanin ranije bio nosilac stanarskog prava. VAŽNOST STARIH ZAHTIJEVA -Dosta je nesporazuma oko toga da li se priznaju raniji zahtjevi za povrat stanarskog prava ukoliko su podnijeti opštinskim organima, ombudsmenima ili Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica? Da li se ti stari zahtjevi priznaju ili se moraju podnositi novi. Recimo, UNHCR tvrdi da stari zahtjevi ne važe i da se moraju podnijeti novi. Dok Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica kaže da se ne mora podnositi novi zahtjev ukoliko je već podnijet zahtjev Komisiji za povrat stanarskog prava. Kakvo je Vaše tumačenje? -Uputstvo izdato uz zakon govori o tome da pojedinac može podnijeti zahtjev, ali da će se voditi računa i o ranije podnesenim zahtjevima. Naravno, radi se samo o zahtjevima koji su bili podneseni nadležnom opštinskom organu. Ono što je bilo podneseno ombudsmenu za BiH, ne može biti od značaja, jer ombudsmen nije organ koji ce donijeti odluku i odlučiti o vraćanju stana. To mora opštinski organ, on je jedino za to nadležan i ovlašten. Zbog toga, oni koji su podnosili samo ombudsmenu za BiH, u svakom slučaju se moraju obratiti opštinskom organu sada. Oni koji su ranije podnijeli zahtjev opštinskom organu, naša je preporuka, da se ti zahtjevi obnove, naročito one koji dosada nisu riješeni i oni koji su riješeni negativno. Naravnom, ako već postoje zahtjevi koji su pozitivno riješeni i doneseno pozitivno rješenje u tim slučajevima treba insistirati da se izvrši. Dakle, ti građani ne treba da podnose nove zahtjeve. Svi drugi treba. -Da li zahtjev može podnijeti i član porodičnog domaćinstva ukoliko je nosilac stanarskog prava u međuvremenu umro? -Naravno da može, ali je u tom slučaju dužan da podnese određene dokaze da je bio član porodičnog domaćinstva, pojašnjava Vera Jovanović.