Dolazak i viševjekovno zadržavanje Turaka u našim krajevima izazvalo je brojne društveno-ekonomske, vjerske, kulturne i druge posljedice i to tim prije što su bili kulturno superiorniji od stanovništva koje su pokorili. Turci su dali pečat balkanskoj kulturi. Dobar dio naših krajeva je islamiziran. Zatim, Balkan je urbaniziran zahvaljujući Turcima. U njihovo doba kod nas se grade džamije, medrese mektebi, mostovi, vodovodi, hamami, česme, musafirhane, hanovi karavansaraji, mahale i čitavi gradovi; osnivaju biblioteke itd Zbog toga u kulturnoj baštini bosanskohercegovačkih Muslimana, pored interne slavenske komponente, igra važnu ulogu i orijentalno-islamska komponenta I grad Zenica za svoj nastanak i razvoj najtješnje je vezana za turski period vladavine u našim krajevima Zato je i razumljivo što je ona, sve do nedavno, imala znatna obilježja orijentalnog grada. Do danas sačuvani kulturni spomenici u Zenici iz turskog perioda su pet džamija. Medresa sultana Ahmeda III. u kojoj je danas smješten Arheološki muzej, više mektebskih zgrada i Turbe četvorice Sirijaca. U sastavu Medrese postojala je, i to dosta bogata biblioteka. Sa zatvaranjem Medrese, 1946. godine, stradala je i biblioteka. Vjerni dobrim tradicijama svojih predaka u ljubavi prema knjizi i želji da sačuvaju i učine javnosti pristupačnim razne stare knjige i dokumente, članovi Odbora IZ u Zenici, na svojoj sjednici, održanoj 19. septembra 1970 godine, donijeli su odluku o osnivanju biblioteke koja će nosili ime poznatog alima Muhameda Seida Serdarevića Spomenuta odluka je svesrdno prihvaćena od muslimanskih masa i odmah se prišlo realizaciji odluke Odbora: izdvojena su izvjesna novčana sredstva za nabavku najnužnijeg inventara. vitrina, pečata itd. Dalje, upućen je apel Muslimanima Zenice i njene okoline, preko imama i oglasa, da pomognu realizaciju ove odluke putem dobrovoljnih novčanih priloga, poklonima starih a posebno rukopisnih knjiga i dokumenata. Mase su poziv ozbiljno shvatile i tako reći, istog dana počele su stizati vrijedne štampane i rukopisne knjige čiji se broj iz dana u dan povećavao. Zahvaljujući tome, uskoro je bilo moguće prirediti i zvanično otvorenje biblioteke. Taj svečani čin obavljen je 28. novembra 1970. godine u 19 sati poslije iftara, koji je za tu priliku posebno priređen, i teravih namaza. Svečanosti otvaranja biblioteke prisustvovali su brojni posjetioci i gosti. Svečanost je otvorio advokat Fadil Imamović. U uvodnoj riječi on je istakao važnost i cilj osnivanja spomen biblioteka za skupljanje i očuvanje raznih knjiga i dokumenata iz naše prošlosti. Hasib-ef. Mujić je održao kratko predavanje o Muhamed Seid Serdareviću u kojem je iznio osnovne biografske podatke, zatim je istakao njegove velike zasluge na vaspitno obrazovnom polju. Poslije Hasib-ef. u programu je uzeo učešća Muhamed Šabić. On je pročitao dijelove jedne monografije o Zenici iz turskog perioda s posebnim osvrtom na istorijat zeničke medrese u kojoj je Muhamed Seid Serdarević bio glavni muderis i upravitelj, od 1913. pa do smrti 1918. godine. Na kraju svečanosti govorio je, u svojstvu izaslanika Gazihusrevbegove biblioteke iz Sarajeva, hafiz Mahmut Traljić. Hafiz Mahmut je naglasio radost što mu se pružila prilika da prisustvuje svečanosti otvaranja ovakve jedne biblioteke u kojoj vidi nastavak naše višestoljetne stare tradicije i što će ova nova biblioteka nositi ime merhum Muhameda Seida Serdarevića, istaknutog pisca, prosvjetnog i kulturnog radnika, za koga se bez pretjerivanja može reći, da spada među najzaslužnije naše ljude na početku dvadesetog stoljeća. U daljem izlaganju Traljić je dao kratak pregled razvoja bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini od dolaska Turaka do danas. Rezultati i nastojanja Odbora IZ u Zenici na polju sakupljanja knjiga i dokumenata sa područja islamistike, istorije Muslimana i istorije Bosne i Hercegovine mogu poslužiti za primjer i drugima.