U Sarajevu je održana konferencija pretstavnika privrednih ministarstva, narodnih odbora, antifašističkih organizacija i elektrotehničkih stručnjaka na kojoj je raspravljano o pitanju elektrifikacije Bosne i Hercegovine. Ovom važnom pitanju posvećena je najveća pažnja naših državnih rukovodilaca i doskora će biti izvršene važne organizacione mjere koje će omogućiti brži razvoj proizvodnje električne energije. Ovih dana otpočeće i radovi na podizanju hidrocentrale kod Kijeva, koja će snabđjevati je ftinom energijom ne samo Sarajevo, nego će pomoći cijelom industrijskom bazenu srednje Bosne. NEISKORIŠTENE VODENE SNAGE Po otvaranju konferencije ministar industrije i rudarstva inž. Ćazim Ugljen, pozdravio je prisutne i osvrnuo se na teške zadatke koji se postavljaju pred elektrotehničke stručnjake. Pod najtežim materijalnim uslovima mora se povesti borba da savladamo tehničku i ekonomsku zaostalost naše zemlje. Elektrifikacija će omogućiti razvoj naše industrije i preobraziti naše porušene zemlje. Poznato je, da Bosna i Hercegovina ima vodenih snaga za proizvodnju 1,750.000 KS, od čega je iskorišteno svega 15.000 KS, dakle ni jedan postotak. To je žalosna slika naše zaostalosti. Ove vodene snage treba u prvom redu Čiskorištavati, jer ćemo na taj način doći do ogromnih i jeftinih količina električne energije, koja je jedan od uslova podizanja standarda života naših naroda. Težište elektrifikacije mora biti u iskorištavanju vodenih snaga, jer, u načelu, ugalj danas prestaje da bude gorivo. Naše zalihe uglja nisu neiscrpive i to nas upućuje da na ugalj moramo gledati kao sirovinu za fabrikaciju drugih važnih produkata. Ministar je pozvao stručnjake da uz osi on na široke narodno slojeve i narodne vlasti pristupe svom poslu. UZROCI ZAOSTALOSTI NA PODRRUČJU ELEKTRIFIKACIJE Pošto je zahvalio Ministru na savjetima i sugestijama načelnik Blum podnio je referat o problemu elektrifikacije Bosne i Hercegovine. Elektrifikacija u Bosni i Hercegovini nalazi se na stepenu na kojem su druge naprednije države bile prije tridesetih godina. Uzrok tome je nenarodna politika bivših režima. Elektrane je gradio strani kapital, koji je tražio brze i velike profite. Domaći sitni kapital gradio je mala i nerentabilna postrojenja, a prodavao- skupu energiju. Opštine su, gradeći elektrane, zavele monopol i pretvorile elektrane u hajbolja vrela svojih prihoda. Električna rasvjeta rijetko je išla u sela, a cijene energije bile su veoma visoke. Školski primjer pruža elektrana u Jajcu, koja je izgrađena 1898, a Jajce je bilo u mraku do 1927. Elektrifikacija industrije provođena je bez sistema. Preduzeća su gradila svoje centrale prema momentanoj potrebi i nastojala da iznude što veće cijene od potrošača. Obzirom da ja danas 85% izvora električne energije vezano za ugljen, biće potrebno odrediti umjerene cijene ugljenu. . U godini 1940 imali smo u Bosni i Hercegovini 60 elektrana sa instalisanih 78.000 KWA. Danas je u pogonu četrdeset i jedna elektrana s 35.000 KWA. 93% današnjih elektrana su kalorične, a 7% su hidrocentrale. U toku rata porastao je hroj malih nerentabilnih elektrana od 17 na 21. Broj velikih elektrana pao je od 12 na 4, a srednjih od 31 na 13. Elektrane su dotrajale što se vidi po ogromnoj potrošnji pare nа jedan proizvedeni KW-sat. Prosječan potrošak trebao bi da iznosi 5-6 kg pare, a naše elektrane troše skoro 12 kg. Jedino visokom sviješću i požrtvovnošću radništva i rukovodilaca održava se redoviti pogon u elektranama. Ovakovo stanje rezultat je nesavjesnog iskorištavanja postrojenja sa strane okupatora. Svim silama nastojaće se da se obnove elektrane u Ženici, Kaknju, Varašu, Kreki i Teslicu, da bi rudnici i industrija mogli da rade punim kapacitetom. Elektrane se moraju proširiti i modernizirati. Dalji je zadatak izgradnja dalekovoda Sarajevo— Ilijaš, kako bi se izvršilo spajanje sarajevske centrale na zeničkom. Na taj način biće obezbjeden pogon i racionalno ispomaganje obiju elektrana. Proučava se izgradnja dalekovoda, koji bi vezao dalekovod Sarajevo-Zenica sa hidrocentralom „Tito“ kod Omiša, što bi ,omogućilo veće i jeftinije snabdjevanje srednjojbosanskog bazena električnom energijom, ZADACI ELEKTRIČNOG PREDUZEĆA Stečeno Iskustvo u Hrvatskoj i Sloveniji pokazalo je, da planska organizacija električnih preduzeća u rukama države omogućava plansku elektrifikaciju sela i grada. Radi toga se, prema obaveznim uputstvima saveznog Ministarstva trgovine, pristupilo osnivanju federalnih električnih preduzeća. Takvo preduzeće osniva se i u Bosni i Hercegovini kao najpogodniji oblik za proizvodnju i raspodjelu električne energije. Ono će rukovoditi svim električnim centralama i objektima elektrifikacije koji su dosada bili u rukama države ili samouprava, dok privatni proizvađači neće biti obuhvaćeni. Električno preduzeće biće samostalna privredna jedinica aa samostalnom finansijskom upravom. Sarađujući sa masovnim narodnimorganizacijama ono će nadomjestiti snagu velikog kapitala. PREDLOŽI I SUGESTIJE DISKUTANATA U diskusiji iznesene su brojne korisne sugestije.. Inž. Miličević izložio je velike koristi planske elektrifikacije u privrednoj obnovi zemlje i tražio što brže donošenje uredbe o osnivanju električnog preduzeća Bosne i Hercegovine. Inž. Černi iznio je da elektrifikacija zadire u sve grane narodnog života i donijeće narodu najveće koristi. Jeftina električna energija omogućiće nam isušenje podvodnih terena, koji će postati 50% plodniji; nadalje će poslužiti umjetnom natapanju u sušnim krajevima, osobito u Hercegovini. U diskusiji su takođe učestvovali inžinjeri Kadić, Podboj, Mirković, Franić, Finci, Škrivanović. Zaključnu riječ im je načelnik inž. Blum.