Ovih dana obnarodovan je u Službenom listu federalne Bosne Hercegovine Zakon o zadružnom odboru za Bosnu i Hercegovinu, a posebnom odredbom Pretsjedništva imenovano je, iz redova zadrugara i zadružnih radnika jedanest članova toga odbora. Ovim zakonom, ujedno je ukinut dosadašnji Privremeni odbor za organizaciju i preuzimalje zadruga pri Pretsjedištvu ZAVNOBiH-a. Donošenjem pomenutog Zakona još jednom je potvrđeno koliko naši mjerodavni faktori posvećuju pažnju zadrugarstvu, jednom od najvažnijih sektora našeg privrednog života. Takvo shvatanje o važnosti zadružnog organizovanja naroda u cilju što brže i uspješnije obnove naše porušene privrede, izraženo u Deklaraciji vlade i mnogobrojnim pisanim i nepisanim izjazama njenih zvaničnih pretstavnika, dobilo je svoj konretan oblik u donošenju pomenutog Zakona, odnosno u Uspostavi Zadružnog odbora u sklopu naše vrhovne državne uprave. Nesumnjivo je da ovaj akt Vlade Federalne Bosne i Hercegovine pretstavlja jedan ozbiljan korak u pravcu ostvarivanja krupnih zadataka u oživljavanju čitave naše privrede. Novim zakonom interes države za ovu vrstu privrednog djelovanja izašao je iz okvira zadružnog zakona od 1937 godine. Prema odredbi 105 zakona privrediim zadrugama, koji je još na snazi, Minisarstvo privrede ima pravo nadzora nad radom Glavnog zadružnog saveza i pravo vrhovnog nadzora nad radom zemljoradničkih zadruga i njihovih saveza. Nad radom zanatlijskih, trgalačkih i industrijskih zadruga zadruga za osiguranje u njihovih saveza kao i nad radom zadruga saveza privatnih namještenika i građana vrhovni nadzor vrši Ministar trgovine i industrije. Nad radom zdravsrvenih, ljekarskih, apotekarskih i radničkih zadruga, kao i njihovih saveza, vrši nadzor Ministrastvo socijalne politike i narodnog zdravlja . Nad radom saveza i zadruga državnih službenika vrši nadzor Ministar finansija. Nadzor države po ovom zakonu sveden je uglavnom na kontrolu revizije i intervenciju u slučaju povreda zakona i pravila. Revizijski savez dužan je na zahtjev nadležne nadzorne vlasti dostaviti joj prepis revizijskog izvještaja o svakom izvršenom pregledu zadruge ili saveza kao i druge podatke o poslovanju zadruge odnosno saveza. Uz to, ministar poljoprivrede ima pravo postaviti svoje stalne izaslanike kod glavnog zadružnog saveza i kod zadružne banke, a Ministar finansija kod saveza zadruga državnik službenika. Pored toga, nadležni ministri zadržali su pravo pregleda rada i stanja zadružnih ustanova po svojim stručnim oprganima. Zakonom o zadružnom odboru, interes države nije ograničen samo nad nadzor samo radom zadružnih saveza odnosno vrhovni nadzor nad radom zadruga. Novim zakonom taj interes je znatno proširen. Pored nadzora koji po ovom zakonu prelazi na zadružni odbor, ovom odboru su propisani i slijedeći zadaci da pručava probleme zadrugarstva kao i uslove pod kojima se ono razvija, da izradi plan optše zadružne akcije da određuje smjernice cjelokupnom zadružnom radu u Boski i Hercegovini, da daje potstreka i da pomaže razvoj zadrugarstva i da radi na koordinaciji i povezivalju zadružnih saveza. I ako se poslovanje zadružnog odbora odvija u sklopu narodnih vlasti on nema formu upravnog nadleštva nego samostalnog tijela, kako se to vidi iz odredbe čl. 4 zakona, po kome zadružni odbor ima sam no sebi da propiše pravilnik o svojoj organizaciji s tim samo da stupa na snagu onda kad ga potvrdi Prstsjedništvo vlade. Ustrojstvo ovakvog zadružnog tijela u sklopu narodnih vlasti pretstavlja novinu u našem zadružnom životu. Ovo je odraz novinu shvatanja pojma državne intervencije u svim pravcilma socijalno-privredmog djelovanja. U novoj, demokratskoj državi, vlast se nalazi u rukama naroda. Kroz ovu instituciju, makar ona bila i u sklopu opšte uprave, do punog izražaja dolazi volja naroda. Čitav narod ima interesa za ovaj oblik privrednog organizovanja i njegov interes dolazi do izažaja i kroz djelovalje ovoga odbora. _ Zadružni odbor ima da se bavi proučavanjem problema zadrugarstva i uslova pod kojim se ono razvija. Ovim zadatkom zadružnom odboru, donekle, dat je karakter naučnog tijela u oblasti zadružne djelatInosti. Po tome, ovaj odbor neće te samo ograničiti na prikupljanje podataka i davanje obavještenja o razvoju zadrugarstva, nego se mora i dublje zalaziti u sve probleme na čijem rješavalju ima da sudjeluje i zadrugarstvo. Važan je i opsežan zadatak i proučavanje uslova pod kojima se zadrugarstvo razvnja. Zadruge su živa tijela i za svoj normalan razvitak iziskuju i izvjesne uslove. Da bi naše novo zadrugarsgvo, već u početku, bilo postavljeno na čvrste temelje, potrebno je prethodno ispipati opšte životne privredne uslove pod kojim će se ono razvijati u sadašljici i bliskoj budućnosti i na osnovu toga stvarati zključke za rad u tom pravcu. Pri ovome potrebno je, ujedno, ispitati i one nedostatke u dosadanjem djelovanju zadrugarstva na ovome terenu, da bi se u budućem radu ti nedostatci unaprijed otklonili. Zadružnom odboru stavljena je u zadatak i izrada plana opšte zadružne akcije i određivanje smjernica cjelokupnom zadružnom radu u Bosni i Hercegovini. Ovom odredbom zakonodavac je, svakako, htio da se budući rad u pravcu zadružnog organizovanja naroda izvodi planski, sa unaprnjed utvrđenim smjernicama za čitavo područje Bosne i Hercegovine. Ta je odredba veoma važna i na mjestu. Iskustvo nas je naučilo da osnivanju zadruga treba pristupati sa dovoljno opreznosti i sa unaprijed utvrđenim planom. Ne smije se dopustiti svakome da po vlastitom nahođenju osniva zadruge, jer postoji mogućnost da će se mnoge zadruge osnovati tamo gdje ne postoje objetivne mogućnosti sa njihov razvitak i opstanak. Mnoge zadruge koje su ranije stvarane na brzinu i u sličnim prilikama, bile su kratkog vijeka, a njihova likvidacija kod mnogih je uzdrmala povjerenje u zadrugarstvo. Efikasnost unaprijsd utvrđenog plana opšte zadružne akcije i određenih smjernica u radu, treba da se osjeti u svim pravcima zadružnog djelovanja. Zadružnom odboru također je stavljeno u zadatak da daje potstreka i da pomaže razvoj zadrugarstva te da radi na koordinaciji i povezivanju zadružnih saveza. Ovim je omogućeno pomenutom odboru uzimainje najaktivnijeg učešća i u stvarnom zadružnom radu ili kako neko kaže, u radu na terenu. Svaktko. u takvom radu treba. računati sa realnim mogućnostima. Težište zadružnog rada treba prenijeti na teren— u selo, tvornice, rudnike i ostala privredna preduzeća. Seljaka i radnika treba učiniti nosiocima zadružpog pokreta, a njihove zadruge moćnim faktorima, u oblasti proizvodnje i potrošnje nacionalnih dobara. ≫Danas je, u pvom redu, zadatak zadruga≪ rekli su u jednom člapku, druga Kardelja — ≫da mobiliziraju mase da bi korporativno, odozdo, prihvatile stav obnove naše zemlje, da bi pomogle u savlađivanju velikih privrednih teškoća, u koje nas je neprijatelj bacio. No one će neizbježno postati i već postaju i pokretači za socajalni napredak u našoj zemlji, čvrsta brana osnovnih narodnih masa od eksploatatorskih tendencija. Stavljanjem zadatka zadružnom odboru da radi na koordinacij i povezivanju zadružnih saveza, donekle je prejudiciramo pitanje stvaranja više zadružnih sareza. Međutim, koliko se do sada moglo uočiti opšte je mišljelje da treba pristupiti ostvarivanju jedinstvenog zadrugarstva u vidu organizovanja samo jednog saveza za čitavu Bosnu i Hercegovnnu. .Donošenjem zakona o zadružnom odboru i uspostava ovog odbora svakako će imati jakog uticaja na budući razvoj zadrugarstva u čitavom ovom području.