Novi putevi u našoj šumskoj industriji Proizvodnja u oblasti šumske prvrede na području Federalne Bosne i Hercegovine odvija se danas u dva pravca — u pravcu šumskog poslovaša i u pravcu industrijske prerade. Poslovanje i u jednom i u drugom pravcu doživilo je, u oslobođenoj domovini, čitav preobražaj. (Privatni kapital, koji je ranije, u ovoj privrednoj oblasti, zauzimao dominantan položaj, potpuno je potisnut iz šume a velikim dijelom iz domena pilanske industrije. Umjesto dosadanjeg sistema iskorištavanje državnih šuma no lrivatnom kapitalu, uveden je sistem iskorištavanja u državnoj režiji. Pilanska industrija u Bosni i Hercegovini bila je do oslobođenja ovih krajeva isključivo u rukama privatnog kapitala. Velike pilane, uglavnom vezane za strani kapital, snabdjevane su sa sirovinama (pilanskim trupcima) putem dugoročnih ugovora, a male pilane putem kratkoročnih ugovora ili godišnjim alimentacijama, na osnovu zakona o zaštiti domaće drvne industrije. Pilanar je sam vršio sječu balvana u šumi, sa intenzitetom koji je ugovorom bio predviđen. Međutim, svaki takav ugovor ostajao je samo prazno slovo na papiru. I baš, zahvaljujući najviše tim famoznim dugoročnim ugovorima, mnogi kompleksi najvrijednijih bosanskih šuma ostali su skoro sasvim ogoljeni. Prema statistici od 1938 godine, stvarni godišnji prirast na šumama u Bosni i Hercegovini iznosio je 4,367.973 kubna m. To je ono što se godišnje može najviše posjeći, a da se ne naruši integritet šume. Međutim, prema istoj statistici, u bosansko hercegovačkim šumama cjelom se godišnje 6,658.804 kubna m. To znači da se svake godine za 2,290.832 kubna m. sjeklo više nego što je prirastalo ili za više od 50 posto nego što iznosi godišnji irirast. A ko bi se sa takvmm epstemom iskorištavanja i dalje nastavilo, Bosna i Hercegovina bi za nekoliko decenija osgala potpuno bez šume. Razumljivo je da se sa ovakvim sistemom moralo prekinuti ako se htjelo sačuvati ovo najveće narodno dobro. Sječa i izrada drveta u šumi danas se isključivo obavlja u režiji države. Pilanska industrija, ukoliko jednim dijelom ostane u rukama privatnog kapitala, snabdjevaIe se sa gotovim sirovinama (pilanskim trupcima), koje he primati na izvoznim putevima ili na stovarištima šumskih manipulacija. Državno šumsko poslovanje odvija se preko šumskih mapipulacija, uprava državiih šumsko-industrijskih preduzeće i zemaljske pilane u sklopu Ministarstva šumarstva, a pilansko poslovanje preko uprava industriskog pogona i dalje istim putem do Ministarstva. Do danas je organizovano oko 45 državnih šumskih manipulacija i u svakoj od njih zaposleno je prosječno 200 radnika. U oblasti industrijske prerade osposobljeno je i stavljeno u pogon 65 pilana dok se još 10 nalazi u obnovi. Sve obnovljene pilane posluju ili kao državne, ili od države uzete u zakup, ili kao privatne pod kontrolom i za račun države. U pilanama koje vodi država upošljava se danas preko 1.500 radnika. Na šumskoj pronzvodnji i preradi, prema tome, uposleno je danas preko 10.000 radnika u blizu 500 namještenika. Ha čitavom području Bosne i Hercegovine do danas je organizovano 5 uprava državnnh šumsko-industrijskih preduzsća i to u Sarajevu, Zavidovića, Travniku, Drvaru i Banja Luci. Ovog puta, a povodom puštanja u pogon najveće obnovljene parne pilane na području uprave Travnik — pilane u Donjem Vakufu, učinićemo kratak osvrt na rad pomenute uprave. Uprava državnih šumsko-industrijskih preduzeća u Travniku obuhvata šumska područja srezova Travnik, Bugojno, Jajce, Glamoč, Livno i dijelom Fojnice. Do sada je na području te uprave organizirano 8 državnih šumskih manipulacija sa 19 odjela u kojim se obavlja sječa, i dvije ulrave industrijskog logona. Obnovljeno je i opravljeno 11 vodenih i dvije larns lilane. Ha radovima u šumi i na pilanama zaposleno je preko 1.600 radnika. Izvoz drveta iz šume jedan je od najvažnijih, ali zato najtežih i iajskupljih šumskih radova. Njegov uspjeh zavisi od mogućnosti što boljeg iskorišćenja raznih transportnih sretstava. Rukovodioci pomenute uprave shvatili su važnost obnavljanja postojećih transportnih naprava, kao i podizanja novih, pa su ovom poslu posvetili najveću pažnju. U. tom nastojanju postignuti su lijepi uspjesi. Do danas je izgrađeno 3,50 km. vodenih riža, 8 km. suvih puteva, 2 km. asfaltnih puteva, popravljeno 17 km. šumske pruge, podignuta 3 željeznička mosta u ukupnoj dužini od 140 metara dužine. U izgradnji je još 8,50 km. vodenih riža, 7 km. asfaltnih puteva i 28 km. šumske pruge. Proizvodnja drvnog materijala, obzirom na poteškoće, sa kojim se uprava mora stalno boriti, takođe je zadovoljavajuća. Od oslobođenja ovih krajeva do danas usječeno je, izrađeno i najvećim dijelom izveženo oko 30.000 kubnih m. oblog drveta, 48.000 m. pr. ogrijevnog drveta, oko 6.000 kubnih m. tesane građe, oko 2.000 kubnih m. rudnog drveta, preko 70.000 komada željezničkih pragova za normalni i uski kolosjek, oko 80 vagona bukovog drvenog ugljena i preko 80.000 komada cijepane šimle. Program budućih radova ove uprave je zamašan, naročito u odnosu na obnovu postojećih i izgradnju novih transportnih sretstava. Tako je predviđeno osposobljenje šumske pruge za Semešlicu u dužini od 28 km., sa kojom se želi privesti eksploataciji i istoimeni šumski kompleks, koji raspolaže sa oko 1.500 kubnih m. Sječive drvne mase, osposobljenje šumske pruge Sebešić u dužini od oko 54 km. radi iskorištenja drvne mase od oko 500.000 kubnih m., izgradnja nove šumske pruge za Prusačku rijeku u dužini od 12 km. u cilju iskorištenja drvne mase od oko 600.000 kubnih m. i izgradnja nove pruge za Han-Bilu u dužini od oko 8 km. radi otvaranja šumskog kompleksa Gorčevica, koja raspolaže sa sječivom drvnom masom od preko 250.000 kubnih m. Ujedno će se morati izgraditi veći broj drvenih mostova u ukupnoj dužini od oko 1.800 dužnih metara. Prema mišljenju rukovodilaca pomenute uprave, sve redovne lokalne potrebe na ogrijevnom i tehničkom drvetu biće u toku ove godine zadovoljene, ukoliko se uspije nabaviti stočna hrana, koja kod izvoza izrađenog materljala iz šume sasvim nedostaje. Obnova napne pilane u Donjem Vakufu, jedan je od vidnih uspjeha ove uprave, a ujedno i samog Ministarstva šumarstva. Pomenuta pilana bila je vlasništvo firme ≫Ugar≪, a prestala je sa radom 1942 godine, kada je bila skoro sasvim uništena. Kapacitet pilane, sa jednom smjenom,žiznosi 80 do 100 kubnih m. oblog deveta. Pilana je sada potpuno obnovljsna i ovnh dana, na svečan način, pušgena u pogon. Ista će u buduće redovno uposljavati oko 200 do 400 radnika. Uz pilanu će se podići pariona za bukovinu, sušiona, tvornica sanduka i namještaja, radione za preradu drveta u razne finalne proizvode itd. Uz pilanu je vezana i elsktrična centrala, koja će davati struju za osvjetljenje mjesta Donji Vakuf. Pilana raslolaže sa 3 puna gatera, od kojih je jedan brzi, 3 cirkulara, jednim duplim cirkularom, mehaničkom radionom i brusionom. Svečano puštanje pilane u pogon obavljeno je 12 ovoga mjeseca uz učešće izaslanika narodnih vlasti, mjesnih podružnica sindikata, građanstva, seljaka i radnika iz okoline D. Vakufa, te uprave iz Travnika. Svečanost je otvorio mašinista drug Osenjk kratkim govorom u kome je, pozdravljajući izaslannke narodnih vlasti i ostale goste, iznio istorijat pilane i ukazao na njenu ulogu u obnovi zemlje i unaprijeđenju privrede ovoga kraja. Istakao je udarnički rad druga Tomljenovića i njegovih saradnika koji su bili zaposleni na obnovi pilane. Pozvao je radnike da i u buduće rade predano i nesebično kako bi pilana opravdala nade, koje se u nju ulažu. Zatim je uzeo riječ sekrstar Okružnog narodnog odbora drug Pirolić koji se u svome govoru ispred narodnih vlasti zahvalio radnicima i rukovodiocima obnovljene pilane, zamolivši ih da predanim radom podignu proizvodnju pilane do maksimuma, jer to iziskuje obnova našs porušene domovine. Nakon završetka govora druga Prolića drug Osenk otvorio je pilanu, pustio mašinu i gatere u pogon te su gosti razgledali rad postrojenja, koja su funkcionisala savršeno i ispravno. Pilana je radila skoro pola sata, a zatim je mašina zastavljena da bi se radnici i gosti uputili ia zajednički ručak, koji je tim povodom priredio gradski odbor. Svečanost je završena narodnim veseljem