U težnji da svoje kulturno djelovanje danas nasloni na najsvjetlije tradicije srpske kulture, omladinska sekcija Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” stavila je sebi u zadatak da bogato kulturno nasljedstvo, iznese na vidjelo u svoj njegovoj veličini, i tako ukaže na kontinuitet koji postoji između srpske kulture ranijih perioda i ove danas. Nije nikako slučajno što će prva priredba većeg stila, koju na početku trećeg perioda u radu “Prosvjete” priređuje Mjesni odbor “Prosvjete” u Sarajevu, biti veče Alekse Šantića, najvećeg srpskog pjesnika Bosne i Hercegovine. Aleksa Šantić ne pretstavlja za nas samo pjesnika Mostara, on pretstavlja, u domenu književnom, personifikaciju srpskog naroda ovih krajeva u jednom mučnom periodu u njegovoj slavnoj istoriji. I mi znamo sudbu kao što je sudbu znao i Šantić; i mi sa ubogih polja zavičaja nedavno nismo čuli pjesmu veselja i žetve. I mi smo, još davno, sa Šantićem, na vrelu bratstva oprali očiju vid i danas mi više zaista nismo slijepi. Davati sada veče Alekse Šantića znači oživjeti jedno od najsvjetlijih imena u istoriji srpskog naroda ovih krajeva, znači prikazati kroz njegova najbolja djela sve ono što je za Šantića pretstavljala njegova rodna gruda i njegovi zemljaci, ali to znači isto tako i pokazati šta je Šantić, čovjek, pjesnik i patriota, značio za srpski narod i šta on i danas sa njega znači.