U toku ove godine u cijeloj Jugoslaviji izvršeni su ogromni napori u sjetvenoj kampanji da bi se našem narodu obozbijedila ishrana. Međutim, ovogodišnja suša ili je unišiila usjeve ili ih je u znatnoj mjeri oštetila, tako da je pitanje prehrane naroda postalo jedno od nejaktuelnijih pitanja. Da bi se u idućoj godini izbjegla ta oskudica u hrani, ovogodišnjoj jesenjoj sjetvi posvećena je naročita pažnja i njen problem postavljen kao opštenarodni problem. U ovom pogledu pitanje jesenje sjetve u Hercegovini, koja je u Bosni Hercegovini najviše postradala od suše i gdje su na nekim mjestima usjevi skoro 100% stradali, bilo je vrlo važno. Zato su narodne vlasti uz pomoć svih organizacija Narodnog fronta i cijelog naroda uložile sve, da se kampanja jesenje sjetve do kraja ispuni. Ovogodišnjoj jesenjoj sjetvi u Hercegovini stajale su na putu dvije glavne smetnje - nedovoljna količina sjemena i nedostatak stočne zaprege. Zbog velike suše fond pšenice u Harcegovini bio se jako smanjio, pa čak u nekim srezovima skoro ga nije ni bilo. Zato se kao najozbiljnija potoškoća u kampanji ove jesenje sjetve pojavilo pitanje sjemena. Narodne vlasti odredile su sjeme sa Hercegovinu u količini od oko 48 vagona ili 36 vagona pšenice, 2 vagona ječma, 5 vagona raži i 5 vagona zobi. Ali, ova određena količina sjemena stigla je u tolikom zakašnjenju, da sa sjetvena kampanja u nekim dijelovima Hercegovine već skoro sasvim privodila kraju. Tako je do kraja novembra bilo tek raspodijeljeno narodu oko 20 vagona sjemena ili 13,6 vagona pšenice, 1,9 vagona ječma i 4 vagona zobi. Zbog ovoga je priličan broj domaćinstava zasijavao i posijao zemlju sa žitom koje je bio dobio za prehranu i koje nije dolazilo u obzir kao sjeme, ne poznavajući pri tome ni njegovu vrstu, porijeklo kao ni klijavost. A sve to može izazvati izvjesne poremećaje u prinosu. Danas, na kraju ovogodišnje jesenje sjetvene kampanje u Hercegovini, ipak sa može reći da je kvantitativno obrađena i zasijana velika površina zemlje, da je zasijano više nego ijedne godine, ali da sa mora u nekim dijelovima očekivati slabiji kvalilet radi nedostataka i potoškoća oko sjemena. Stanje zasijanih kultura zadovoljava u potpunosti skoro u svim srezovima Hercegovačkog okruga. Prema dosadašnjim podacima za vrijeme jesenje sjetvene kampanje na teritoriji Hercegovačkog okruga, stanje zasijanih površina ozimim žitaricama izgleda po srezovima ovako: Stolac - 500 ha pšenice, 400 ha ječma, 150 ha raži, 90 ha napolice i 60 ha krupnika li ukupno 1300 ha, Mostar - 341 ha pšenice, 598 ha ječma, 115 ha raži, 325 ha krupnika i 66 ha zobi ili ukupno 1445 ha, Čapljina - 470 ha pšenice, 240 ha ječma, 43 ha aži, 113 ha napolice i 7 ha graha ili ukupno 873 ha, Bileća - 340 ha pšenice, 351 ha raži i 36 ha ječma ili rkupno 727 ha, Gacko - 550 ha pšenice i 500 ha ražiili ukupno 1050 ha, Ljubuški - 2242 ha pšenice, 785 ha ječma, 25 ha raži, 140 ha napolice i 60 ha krupnika ili ukupno 3452 ha, Široki Brijeg - 300 ha pšenice, 500 ha јečma, 50 ha reži, 50 ha napolice, 100 krupnika i 100 ha zobi ili ukupno 1100 ha, Posušje - 260 ha pšenice, 46 ha ječma i 76 ha raži ili ukupno 382 ha, Ljubinje – 223 ha pšenice, 159 ha ječma, 175 ha raži i 2,6 ha krupnika ili 595,6 ha i Konjic - 230 ha pšenice, 180 ha raži i 330 ha ječma ili ukupno 780 ha. Nedostaju još podaci za Nevesinjski i Trebinjski srez. Da bi sjeme bilo što bolj i čistije, Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je i 500 kg “abavita” za zaprašivanje (dezinfekciju) sjemena, koja je količina raspodijeljena po svim srezovima Sa ovom pošiljkom stiglo je i 150 komada srpova. Osim raspodjele sjemena sa jesenju sjetvu, vršila se i raspodjela sprava i alata, koje je Ministarstvo poljoprivrede preko Zeničke željezare dodijelilo za potrebe Hercegovine. Raspodjelu je vršio Zadružni odbor za Hercegovinu. Tako je do sada raspodjeljeno pojedinim srezovima - 80 komada plugova “Ferhatović”, 1030 prešanih motika, 60 kovanih motika, 5 vjetrenjača, 100 komada raonika br. 1 i br. 2, 210 plužnih dasaka i 240 plužnih ločkova. Nedostatak stočne zaprege sa priličnim uspjehom je otklonjen pravilnim iskorištavanjem stočno radne snage i njenom pravilnom raspodjelom tamo gdje je zaista i bila potrebna. Narodne vlasti sa uspjehom i uz dovoljnu svijest naroda nijesu dozvolile da pojedine njive ostanu nezasijane samo zato, što njihov vlasnik nije imao dovoljno ili nikako zaprežne stoke. U sprovođenju sjetvone kamраnje znatnu ulogu odigrale su i mašino traktorsko stanice u Hercegovini, koje su mnogo pripomogle potpunoj obradi zemlje, iako su i same tek u razvoju. Interesovanje naroda za upotrebu traktora pri obradi zemlje svakodnevno raste, pa tako raste i sama upotreba traktora. Jedan od glavnih nedostataka pri obradi zemlje traktorom jeste velika rascjepkanost zemlje, koja je podijeljena na čitav niz malih parcela. Narodne vlasti trebale bi da odrede jednu minimalnu veličinu parcele koja može doći u obzir sa obradu traktorom. Time će se dobiti i na vremenu kao i na uštedi pogonskog goriva za traktore. Takođe je u cilju što bolje ovogodišnje jesenje sjetve u Hercegovini podijeljeno i 7 vagona čilske šalitre koja se pokazala kao vrlo dobro umjetno gnojivo za ovu zemlju.