Ovdje su održane rasprave povodom zemljišta u vlasništvu crkava, džamija i banaka. Tutori pravoslavne crkve koja u ovome srezu posjeduje 209 dunuma obradive zemlje tvrdili su da je crkvena zemlja služila isključivo za izdržavanje crkve. Agrarni interesenti iznosili su podatke iz kojih se vidi da je prihod iz crkvenog zemljišta ulagan na kamate u banku od čega su popovi imali najveću korist. “Kad poljubiš popa u ruku valja mu dati 5 dinara, poljubiš ikonu sv. Nikole opet valja dati 10 dinara”, priča jedan stari agrarni interesent objašnjavajući izvore prihoda popova. Narod je kupovao i zvona pa opet kad i najveći siromah umre naplaćuje mu se zvonjava”. “Crkvenu zemlju davali su u arendu i popovi je nikada nisu orali” - govorili su seljaci i zahtijevali da se oduzme crkveni posjed. Tokom rasprave utvrđeno je da su se mnoge crkve pretvorile u bančine filijale, pa je u smislu zakonskih propisa donošena odluka da se crkveni posjed unese u zemljišni fond izuzev porte i groblja. Posjedi katoličke crkve u srezu Bos. Šamac zapremaju površinu od 586 dunuma zemlje, većinom plodne oranice. Zastupnici nisu došli na raspravu iako su bili obaviješteni o njoj. Jedan agrarni interesent, katolik iz Domaljevaca kaže: “Zemlja je davana pod arendu a crkva se koristila prihodom. Ni parohu ni popu ne može se nikada nadavati. Pravda zahtjeva da se ti posjedi razdijele.” Komisija je na osnovu vođene rasprave donijela odluku da se svi posjedi rimokatoličke crave eksproprišu osim dvorišta i groblja, što je narod oduševljeno pozdravio. Vakufsko-džamiski posjed u ovome srezu iznosi 162 dunuma oranice. Narod je zahtjevao da osduzme ova zemlja, jer su interesenti naveli da je narod plaćao sve džamiske potrebe i opravke. Komisija je donijela odluku da se oduzme sav vakufsko-džamiski posjed izuzev dvorišta i groblja. Zatim se prešlo na rješavanje pitanja dvosreznih posjeda. Rasprave su vođene Ristić Danici, Pejina Živku, Džafić Mustafi i nasljednicima Čehajić Mehmeda, te Simić Šimi, Dujić Anti, Hadžialiagić Ibrahimagi, Riterman Zdenki i još nekim posjednicima koji imaju zemlju na teritoriji dva sreza. Većina zemljoposjednika pokušala je da izigra Zakon o agrarnoj reformi uporno dokazujući kako su sami obrađivali zemlju, ali su agrarni interesenti oborili njihove tvrdnje. Komisija je donijela odluke u duhu zakona, te su sa ovim raspravama na teritoriji ovoga sreza završene agrarne rasprave. Površina zemljišta koja je unešena u zemljišni fond, na osnovu Zakona o agrarnoj reformi iznosi preko 10.000 dunuma zemlje.