Pred okružnom agrarnom komisijom tuzlanskog okruga održana je ovih dana agrarna rasprava po pitanju zemljišta u posjedu banaka i zemljišta koja se nalaze na teritoriji dva sreza, a dolaze pod udar agrarne reforme. Za ovu raspravu vladalo je veliko interesovanje te je raspravi prisustvovalo mnogo agrarnih interesenata i građana. Zastupnici “Srpske centralne banke d.d.” iz Sarajeva, “Privredne banke d.d.” iz Gradačca, “Agrarne i komercijalne banke” iz Sarajeva i “Ujedinjene centralne banke” sa podružnicom u Brčkom uopšte nisu došli na raspravu. Pomenute banke posjedovale su u gradačačkom srezu preko 432 dunuma zemlje i to obradive. Agrarni interesenti zahtjevali su da se ova zemlja u cijelosti oduzme. Kada je komisija nakon kraćeg savjetovanja donijela odluku da se zemlja oduzima agrarni interesenti dugo su aplaudirali komisiji, pozdravljajući ovu odluku. Zatim se prešlo na rješavanje posjeda koji se prostiru na teritoriji dva sreza. Posjed Nikolića Đorđa nalazi se u Donjoj Hrgovi, Bjeloj i Brčkom i zaprema površinu od 816 dunuma. Veleposjednika koji ima preko 85 godina, zastupa njegova mlada žena koja tvrdi da su oni zemljoradnici. Ilija Josipović, agrarni interesent dokazao je na raspravi kako mu je Nikolić prije 20 godina oduzeo 2 njive i šljivik. I ostali agrarni interesenti potvrdili su iskaze Josipovića zahtjevajući da se Nikoliću oduzme zemlja. Komisija je donijela odluku da se posjed Đorđa Nikolića sa cjelokupnim inventarom unese u zemljišni fond. Nasljednici pok. Pejina Gojka uživaju 1040 dunuma obradive zemlje. Na tvrdnju njegove žene Merine da su oni sami obrađivali tu zemlju, agrarni interesenti iz žabara kazali su da su oni neki i po 40 godina obrađivali njegovu zemlju. Na raspravi su interesenti iznijeli da je njegov sin 1943 godine otišao u četnike. Agrarni interesenti jednoglasno su tvrdili da se niko od porodice Gojka Pejina nije bavio zemljoradnjom, te zahtjevaju da se nasljednicima Pejina oduzme sva zemlja. Agrarna komisija donijela je odluku da se Pejinu oduzme sva zemlja. Zatim su vođene rasprave Stakić Cvjetku, koji posjeduje 712 dunuma zemlje, nasljednicima Avdibega Gradaščevića, koji posjeduje 365 dunuma zemlje, zatim nasljednicima Gradaščević Dervišbega, Kemalu Ibrahimbegoviću korisniku 309 dunuma oranice Gradaščević Zumrete. Komisija je donijela odluku da se nasljednicima Gradaščević Dervišbega ostavi 30 dunuma obradive zemlje, a imanje Stakića Cvjetka i Gradaščević Avdibega da se u cijelosti unese u zemljišni fond. Kemal Ibrahimbegović, koji je bio u narodno-oslobodilačkoj borbi na raspravi je kazao da 309 dunuma treba da se unese u zemljišni fond. Na kraju su vođene rasprave Panić Jovi koju posjeduje 433 dunuma zemlje, te je komisija donijela odluku da mu se ostavi 250 dunuma obradive zemlje i 50 dunuma šume. Dervo Kuzuroviću, koji u dva sreza posjeduje 725 dunuma zemlje kao zemljoradniku ostavljena je sva zemlja, nakon čega je on poklonio 50 dunuma zemlje za Dječiji dom u Gradačcu.