Još u toku narodno-oslobodilačke borbe na oslobođenoj teritoriji vršili su sudovanje narodno-oslobodilački odbori sami ili po svojim sudskim vijećima. U daljem razvoju odvojila se sudska funkcija od narodno-oslobodilačkih odbora i tu funkciju preuzeli su posebni organi - narodni sudovi. Sudije ovih narodnih sudova birao je narod neposredno ili preko svojih pretstavničkih organa narodno-oslobodilačkih odbora. Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije svojim Uputstvima iz mjeseca maja 1944 godine, potvrdio je do tada već razvijene oblike narodnih sudova, utvrđujući da su sudovi izborni, nezavisni i da sude u vijećima. Odmah po oslobođenju cijele teritorije Jugoslavije, pristupilo se, u duhu tekovina NOB, organizovanju sudova na čitavom državnom području i 26 avgusta 1945 godine Privremena narodna skupština DFJ, donijela je Zakon o uređenju narodnih sudova. Ovaj Zakon izmjenjen je i nadopunjen Zakonom o potvrdi, izmjenama i dopunama koji su donijeli na osnovu ovlašćenja iz čl. 136 Ustava FNRJ zakonodavni odbori Vijeća naroda i Saveznog vijeća Narodne skupštine FNRJ, a koji je Zakon proglašen Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ 21. juna 1946 godine. Nacrt Ostava NR B. i H. u glavi X donosi odredbe o narodnim sudovima i najvišom normom usvaja principe koji su se razvili u organizaciji sudova i sudovanja u toku NOB i iza oslobođenja. Prema odredbama koje sadrži nacrt Ustava u NR B. i Н. organi koji vrše pravosuđe jesu sreski i okružni sudovi i Vrhovni sud NR B. i H. Nacrt Ustava predviđa da se mogu osnovati i posebni sudovi za određene vrste sporova. Sudovanje, kao izdvojenu funkciju narodne vlasti, kod sreskih i okružnih narodnih sudova, kada sude u prvom stepenu, vrši u vijeću jedan sudija, kojemu je sudijska dužnost jedina služba i jedino zanimanje i dvojica sudija porotnika, koji se zadržavajući svoje zvanje, povremeno pozivaju da vrše dužnost sudije. Vijeća Vrhovnog suda kao i okružnih i sreskih sudova, kada sude u drugom stepenu, sastoje se od trojice sudija. Samo u posebnim slučajevima koje zakon predviđa (stvari vanparnične, izvršne i dr.), donosi odluku jedan sudija (sudija pojedinac). Demokratsko obilježje narodnih sudova kako se razvilo u toku i po završetku NOB, usvaja nacrt našeg Ustava i predviđa izbor i opozivanje sudaca i daje narodu kontrolu nad radom sudova. Sudije i sudije porotnike sreskih (gradskih) i okružnih narodnih sudova biraju i razrješavaju pretstavnički organi narodne vlasti - sreski (gradski) odnosno okružni narodni odbori, a sudije Vrhovnog suda Narodna skupština NR B. i H. Sreski i okružni narodni sudovi polažu račun, podnoseći izvještaj o svome radu svakih šest mjeseci onom narodnom odboru, koji ih je izabrao, a i ranije kada to narodni odbor zatraži. Vrhovni sud NR B. i H. podnosi izvještaj Prezidijumu Narodne skupštine NR B. i H. Sva vlast u NR B. i H. pripada narodu, a narod povjerava funkciju sudovanja narodnim sudovima koju sudovi vrše u ime naroda i izriču presude u ime naroda. Sudovi sude po zakonu. Oni su vezani voljom naroda, ali samo onom voljom naroda, koja je izražena u formi zakona. Njihovi akti moraju biti osnovani na zakonu i drugim propisima sa zakonskom snagom. U izricanju pravde sudovi su nezavisni. Nikakova vlast ne može naložiti sudiji kakovu će odluku donijeti u konkretnom slučaju. Odluku suda može izmjeniti samo viši sud. Sudovi vode rasprave u pravilu javno. Prihvaćeni princip javnosti omogućuje građanima da prate rad sudova i da taj rad kontrolišu i na ovaj način. Nadalje javno vođenje rasprava daje priliku građanima da upoznaju zakone i pravilnu primjenu zakonskih propisa. Nacrt Ustava priznaje i obezbjeđuje strankama u svim postupcima pravo odbrane pred sudom. Ovo pravo odbrane pred sudom sastoji se u pravu stranke da uzme branioca, da podnosi dokaze i stavlja prigovore, koji joj služe za odbranu, u pravu da bude saslušana itd. Za odbranu služi građanima i pravo žalbe protiv nepravomoćnih odluka suda prvog stepena tako, da im protiv nepravomoćne odluke sreskog suda pripada pravo žalbe na okružni sud, a protivi odluka koje donose okružni sudovi u prvom stepenu pripada pravo žalbe na Vrhovni sud NR B. i H. Vrhovni sud NR B. i H. ocjenjuje zakonitost pravosnažnih odluka i svih sudova u NR B. i H., ako je i njima povrijeđen zakon republike, kao i odluka okružnih i sreskih sudova, ako je povrijeđen savezni zakon. Sudovi NR B. i H. vode postupak na srpskom ili hrvatskom jeziku. Građanima, koji ne znaju ovaj jezik, priznaje se pravo da se služe svojim jezikom i osigurava im se mogućnost da se pomoću tumača upoznaju sa sadržinom predmeta i da pomeću tumača prate rad suda. U glavnom je zadatak narodnih sudova, da vršeći funkciju pravosuđa štite i oživotvoruju tekovine NOB bez stega formalizma, kažnjavaju strogo narodne štetočine, pružaju zaštitu ličnih imovinskih prava i zakonom zaštićenih interesa pojedinih građana kao i interesa ustanova, preduzeća i organizacija, osiguravaju tačno ispunjavanje zakona i drugih propisa sa zakonskom snagom kako od pojedinaca tako i od ustanova, organizacija i službenih lica, pružaju građanima zaštitu u vršenju političkih i građanskih prava, sprovode u život jednakost svih građana pred sudom bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost, jednakost žene sa muškarcem, vanbračnog djeteta sa bračnim itd. Naši narodni sudovi organizovani prema iznesenim principima, donose odluke u krivičnim i građanskim parničnim i vanparničnim stvarima, primjenjujući bez formalnih stega opće pravne prepise na posebne slučajeve i zaštićujući narodne interese na dobro i sreću naroda.