Na 3 decembra navršilo se 140 godina od rođenja najvećeg slovenačkog pjesnika Franca Prešerna. Rodio se je 1800 godine u Vrbi, na Gorenjskom u kraju koji je »s okolicom slika raja«, kako je rekao sam pjesnik. Seljački sin i odličan poznavalac slovenačkog jezika, on je s naročitim darom izatkao svoju lijepu poeziju i kroz nju »izrado genija svoga naroda i jezika«, kako kaže odlični slovenački književnik i novinar g. Božidar Borko. Njegova pojava znači mnogo. Ona je donijela prelom u kulturnoj istoriji slovenačkog naroda i početak novog doba u slovenačkoj lirici. U svojim, pjesmama, koje danas poznaje svaki pismeni Slovenac, Prešern je iznio, u skladnoj formi, osjećaje svoga srca i osjećaje slovenskog čovjeka. On je to vrlo zgodno povezao u jedan zajednički izraz, tako da kroz njega i kroz njegove stihove osjećate misao i osjećaj slovenskog kraja i slovenskog čovjeka onoga vremena. Dajući osjećaje opštem, čovječanskom i svečovječanskom, on je umio da iznađe nove izraze i nove misli koje su još i danas svježe i velike. Kod Slovenaca postoji kult Prešerna. Svi ga nose u srcu. Vole ga. On im je razonoda i utjeha u bolu. Veliki broj književnika, istoričara i filologa napisao je cijele studije o Prešernu. Nedavno je izdan i jedan biografski roman o njegovu životu. Između veiikog broja izdanja njegove »Poezije« naročito se izdvajaju minijatumo izdanje Akademske založbe u Ljubljani (1939) i izdanja »Bibliofilske založbe« u Ljubljani kojima će obilježiti stogodišnjicu od smrti pjesnika. Ovo posljednje izdanje zamišljeno je tako, da svakog drugog mjeseca izađe po jedna Prešernova pjesma, u ukusnoj tehničkoj opremi, sa likovnim prilozima slovenačkih umjetnika. U prvoj svesci u kojoj je pjesma »Strunam«, uz komentar i objašnjenja redaktora Martina Benčine, nalaze se likovne ilustracije trinaestorice poznatih slovenačkih slikara, među kojima su i Miha Maleš, Černigoj, Jakac, Kobilica, Sedej, Gorše, Globočnik, Smrekar i drugi.