U Sarajevu je, 27 oktobra o. g. održan plenarni sastanak Gradskog saveza kulturno-prosvjetnih društava na kome je uzeo učešća veći broj pretstavnika svili naših kulturno-prosvjetnih i umjetničkih ustanova, društava i masovnih narodnih organizacija. Cilj ovog sastanka bio je da se prodiskutuje dosadašnji rad Gradskog saveza, njegovi uspjesi i nedostaci i'da se odred-e neposredni zadaci u kulturno-masovnom radu u gradu Sarajevu u vezi sa zaključcima glavne godišnje skupštine Saveza kulturno-prosvjetnih društava BiH i zadataka koji danas stoje pred nama u radu na kulturnom preobražaju naše zemlje. Sastanak je otvorila drugarica Dragica Pavičević, sekretar Gradskog saveza, a kraći referat koji je puslužio kao podloga za diskusiju podnijela je drugarica Neda Erceg, potpretsjednik Gradskog saveza. Ona je, između ostalog, naglasila da je cilj ovog sastanka, u prvom redu, da prodiskutuje o daljnjem radu Gradskog saveza, opširnijem i opsežnijem, koji neće po svome karakteru i po svom obimu zaostajati za brzim društvenim i privrednim razvitkom naše zemlje. Rad ovakvog koordinacionog tijela, rekla je drugarica Herceg na planu kulturno-prosvjetnog rada kakvo je naš Savez na sprovodenju i daljem razvijanju zadataka kulturnog preobražaja naše zemlje, neodvojivo je vezan za cijeli naš društveno- ekonomski napredak, pa je, prema tome, naš neposredni zadatak da svoj dalji rad uskladimo sa brzim tempom naše socijalističke izgradnje. U referatu je, dalje, istaknuto da problem nepismenosti u Sarajevu nije više tako akutan, ali važno pitanje prctstavlja razvijanje i učvršćenje viših formi u radu sa tek opismenjenim ljudima: Takode jc istaknuto da formirani rejonska savezi nisu pokazali dovoljno inicijative a njihov rad se naročito nije osjetio na periferiji, u mahali, gdje se u posljednje vrijeme ne može uopšte vidjeti dobra priredba. Zbog toga je pokrenuto osnivanje čitaonica, ali ni one nisu donijele naročite rezultate jer se nisu oslanjale na saradnju i pomoć Narodnog fronta i jer su rejonski savezi ovaj posao svršili samo formalno. Reterat je, takode, podvukao dosadašnja iskustva iza rada Gradskog narodnog univerziteta i potrebu decentralizacije u radu na kulturno-prosvjetnom vaspitanju u masama. Referat je, na kraju, naglasio da se bez stvarnog stvaralačkog i neprekidnog rada rejonskih saveza i njihovih komisija ne mogu izvesti zadaci koji stoje pred savezom u ovoj godini. Stvar jer diskusije koje forme treba izabrati kao najpodesnije da se dade što veći razmah kulturno masovnom radu, a naročito radu na narodnom prosvjećivanju. Mi moramo već jednom ozbiljno povesti brigu o izgledu našeg grada, o brizi nas satnih da očuvamo tno što nanK.dajc narodna vlast, za zdravlje, udobniji i ljepši život, a to su zgrade, stanovi, parkovi, skverovi, ulice itd., zadaci koja zadiru u sve oblasti kulturnog djelovanja od amaterskog pozorišta do rada jedne rejonske biblioteke, od čitaonice do razvijene likovne sekcije u kulturno-umjetničkim društvima završila je drugarica Erceg. Diskusija je bila živa i konkretna. Braco Kosovac podvukao je nekoliko važnih stvari na prvom mjestu potrebu što veće slobode i samostalnosti u kulturno-prosvjetnom radu, potrebu proširenja toga rada na periferiji gdje bi trebalo (kao što je, recimo, slučaj Vratnikom gdje su i prije rata postojala slična društva) osnivati nova kulturno-umjetnička društva i na kraju, pomanjkanje inicijative ne samo kod rejonskm već i kod Gradskog saveza koji jc mogao u dosadašnjem radu dati više rezultata. U diskusiji su još učestvovali: Nikola Babić, Mika Vukojcvić, Benac Danica Pavić, Boro Knežić, Dušan Zigić, Ratko Vračević, Jovo Palavestra. Dževad Dautović. Na kraju je izabran odbor koji će tormulisati zaključke ovog plenarnog sastanka radi njihove primjene u raduиna proširenju i jačanju kulturno-prosvjetnog i umjetničkog djelovanja u masama našega grada.