Premda već pune tri godine djeluje sa uspjehom ovaj odbor gotovo je nepoznat ne samo široj javnosti nego čak i onima kojima je namijenjen. Veoma malo ljudi ima koji su upoznati kako sa samom ustanovom tog odbora, tako i sa njenom svrhom i radom, iako ta ustanova postoji i radi ne samo u Sarajevu (pri gradskom poglavarstvu) nego još u 22 sreza Drinske banovine. Ova korisna ustanova novijeg radničkog zakonodavstva, predviđena zakonom o radnjama (§§ 343-353) koji je stupio na snagu 1931 g. uvedena je u cilju zaštite radničkih interesa, kao i u cilju ubrzavanja uprošćavanja svakog spora koji nastaje između služboprimca i službodavca. Sastav, organizacija i postupak izbranih odbora normirani su uredbom o izbranim odborima koju je po ovlaštenju iz zakona o radnjama donio ministar trgovine i industrije 20 VI 1936. Odmah se pristupilo formiranju ovih odbora po svim krajevima države gdje god su se oni pokazali kao potrebni. Tako je u Sarajevu ovakav odbor formiran koncem 1937 godine. Izabrani je odbor dakle specijalna ustanova pri opštoj upravnoj vlasti prvoga stepena, i čini njen sastavni dio. Odbor se sastoji iz pretsjednika, članovi vijeće i potrebnog broja pomoćnog osoblja. Pretsjednik izbranog odbora po zakonu je starješina opšte upravne vlasti ili njegov zamjenik, ali se traži da ima spremu pravnog fakulteta. Ukoliko to nije slučaj u nekom mjestu onda predsjednika postavlja ban iz reda državnih aktivnih ili penzionisanih službenika sa odgovarajućim spremom. Za pretsjednika izbranog odbora može isto tako biti postavljen i sudija redovnog suda iz mjesta sjedišta odbora. Tim postulatom zakona obezbjeđena je parnićnim stranama garancija za pravilno raspravljanje i ocjenu svih stručnih i faktičnih okolnosti te ujedno i zaštita njihovih interesa. Kao članovi izbranog odbora fungiraju lica postavljena od strane nadležnog bana na prijedlog stručnih sindikalnih komora. Svalio tri godine vrši se izmjena tih članova, naime postavlja se određen broj članova vijeća srazmjerno iz reda službodavaca i služboprimaca, koji po svom postavljanju polažu propisanu zakletvu. Zadatak i dužnost izbranog odbora je da riješava sve sporove nastale iz odnosa između službodavca i pomoćnog osoblja. Ti su odnosi regulisani zakonom o radnjama, a svako odstupanje od njih potpada pod nadležnost ovog suda dobrih ljudi. Tako kao predmet riješavanja pred izbranim odborom mogu biti ovi sporovi: 1)Zbog plata (prinadležnosti), 2) O postojanju ugovora, o početku, o nastavljanju i prestanku službe kao i o obavljanju službe u preduzeću, 3) o izvršenju službe i odšteti, koji proističu iz službenog i učeničkog odnosa, naročito sporovi o obračunavanju, odmoru i o konvencionalnim kaznama, 4) o izdavanju i upisivanju u poslovne knjižice, svjedodžbe i uvjerenja, 5) o otkazu i ispražnjavanju radničkih stanova koje pomenuto pomoćno osoblje upotrebljava besplatno ili uz naknadu. Svi ovi sporovi mogu biti raspravljani pred izbranim odborom pod uslovom da vrijednost spornog predmeta ne iznosi više od 12.000 dinara. To je stvarna (materijalna) nadležnost suda dobrih ljudi, dok se njihova teritorijalna nadležnost poklapa sa teritorijalnom nadležnošću opšte upravne vlasti I stepena.Za raspravljanje i riješavanje pomenutih sporova nadležan je sud dobrih ljudi na čijem se području nalazi preduzeće, radionica, poslovnica ili fabrika u kojoj je rad obavljan. Postupak izbranog odbora regulisan je uredbom o izbranim odborima, a kao procesualno pravne odredbe primjenjuju se propisi zakona o opštem upravnom postupku.Značaj ustanove izbranih odbora za današnje vrijeme veoma složenih i komplikovanih službenih odnosa neocjenjiv je. Značaj te ustanove ukazuje se naročito kada se uzme u obzir vrlo slab nivo prosvjete kod služboprimca, a oni čine ogroman postotak tužilaca u sporovima i traže preko suda dobrih ljudi zaštitu svojih interesa ili samo likvidaciju službenog odnosa. Imajući u vidu važnost hitnost riješavanja sporova koji spadaju u nadležnost izbranog odbora podešen je i sam postupak tih odbora nekolikim specijalnim i izuzetnim odredbama o izbranim odborima. Tako na pr. tužba se može predati i usmeno uvođenjem u zapisnik izbranog odbora, a prvo ročište po tužbi mora se odrediti već u roku od 8 dana po primitku tužbe. Ukoliko ne bi došlo do okončanja spora već na prvom ročištu parnične strane biraju po jednog člana vijeća iz svog staleškog reda, te se u najkraćem roku određuje usmena rasprava na kojoj dolazi do meritorne odluke. Presuda izbranog odbora Izvršna je u roku od 8 dana po uručenju osuđenoj stranci.Kao što je već rečeno izbrani odbor pri Sreskom načelstvu u Sarajevu osnovan je koncem 1937 godine i tada je imao nariješavanju neznatan broj predmeta. U 1938 god. izbrani odbor imao je na riješavanju 29 predmeta koji su svi konačno raspravljeni, bilo na prvom ročištu bilo na usmenoj raspravi pred vijećem. U 1939 god. izbrani odbor imao je na radu 69 predmeta od kojih je okončano 58, a preostalih 11 nalazi se u završnom stadiju rješavanja. Kod većine od tih pitanja postupak miruje zbog toga što se nije mogla pronaći jedna od parničnih strana. U 1940 g. do danas izbrani odbor ima na radu svega 19 predmeta od kojih je 7 već završeno, a ostali su još u postupku.Potrebno je napomenuti da je do sada priličan broj sporova okončan intervencijom i posredovanjem pretsjednika izbranog odbora u Sarajevu g. Aleksandra Đokića koji je dobronamjerno uticao na parnične strane da svoj spor riješe kompromisnim putem obostranog popuštanja, nagodbom.Ova neobično važna i korisna usta nova, naročito što se tiče služboprimaca izgleda da je slabo poznata. Očigledno da je ona osnovana s namjerom da veliki broj služboprimaca i pomoćnog osoblja zaštiti od samovolje poslodavaca. Ona je zato tu da im uvijek pruži punu mogućnost realizacije njihovih prava. Međutim, rad sarajevskog izbranog odbora nije onako plodan kako bi mogao da bude, ali je to i razumljivo uzevši u obzir područje na kom djeluje i njegovo prostranstvo. Kako je stanovništvo pretežno seosko ono veoma teško dolazi do upoznavanja sa radom i svrhom ove ustanove.