Šumoviti krajevi Bosne i Hecegovine, a posebno sredina Bosne, njezinog zapadnog kraja prema Dalmaciji i istočnih krajeva u bazenu rijeke Drine dobivaju veliko značenje u pogledu daljnjeg opstanka poljodjelsko-šumarskog fakulteta u Sarajevu. Tu kulturnu i socijalnu potrebu našeg lijepog šeher-Sarajeva treba upoznati sa sviju strana, da bi se približno dobila slika opstanka tog fakulteta. Sarajevo je kao središte Bosne i Hercegovine oduvijek bilo kulturno žarište, gdje su se podizale mnoge humane, kulturne i prosvjetne institucije. Ono je bilo središte sveg materijalnog nastojanja i duhovne kulture. Time je Sarajevo došlo do one zavidne moći i slave u povijesti naše Nezavisne Države Hrvatske. Sarajevo je i danas stjecište trgovine, industrije i obrta, glasovitog radi svoje skromne orijentalne izradbe i ljepote. Domaća roba iz Sarajeva odlazila je na sve strane Bosne i Hercegovine i susjedne države i tako je nastalo obogaćivanje Sarajlija, koji su svoje dobro materijalno stanje upotrebljavali u razne humane svrhe. Za vrijeme svih režima bivše Jugoslavije Sarajevo je u svakom pogledu bilo zapostavljano. Za vrijeme više od dvadeset godina nije dobilo nijedne kulturno-prosvjetne ustanove, osim Poljodjelsko-šumarskog fakulteta, koji je osnovan koncem prošle godine. Osnivanje toga fakulteta nije ostvareno na vrijeme, jer su predavanja na njemu otpočela tek 10. siječnja ove godine. Nije se pokazala nikakva dobra volja, da se iznađu sve potrebne materijalne žrtve, i da se organizira dobar kader redovitih i izvanrednih sveučilišnih profesora. Da rad na fakultetu može ipak otpočeti u škol. godini 1940-41., bilo je pozvano nekoliko srednjoškolskih profesora da drže predavanja na fakultetu, nabavilo se nešto malo namještaja i inventara i fakultet je smješten u novosagrađenu zgradu društva “Gajret”. Predavanja su otpočela tek dana 10. siječnja 1941. g. Svi su nastavnici, osim jednog izvanrednog profesora za zoologiju, bili honorarni. Dekan fakulteta stanovao je u Beogradu i samo jednom ili dva puta u mjesecu dolazio u Sarajevo, primajući za to honorar. Ni kancelarijskog osoblja nije bilo, osim jednog činovničkog pripravnika, koji je svršavao sve kancelarijske poslove: administraciju, prepisivanje i riješavanje spisa i povrh toga bio i režiser kredita. Može se zamisliti, na kakve su poteškoće naišli i ti t. zv. profesori kao i studenti kod takvog stanja stvari na ovom fakultetu. O kakvom laboratoriju, zbirki znanstvenih predmeta i sprava te knjiga nije bilo ni govora, a nije se nitko ni pobrinuo zato da se i ti nedostatci bar donekle odstrane. Predavalo se je što više sati, da se svlada propisano gradivo za nepuna dva mjeseca - siječanj i veljaču, koja se predavanja inače na drugim fakultetima održavaju i pet mjeseci. Važnost postojanja ovog fakulteta opravdava u prvom redu socijalna potreba stanovništva Bosne i Hercegovine i susjednih pokrajina: Dalmacije i Primorja, čija mladež, željna nauke, nije u stanju da se školuje na strani, pa ni u samom Zagrebu, daleko od svojih domova. Postojanjem ovog fakulteta i njegovim radom u nauci i praksi podići će se kulturni stepen građa Sarajeva i okolice i njegove društvenosti, a time će se i u ekonomskom pogledu dobiti mnogo. Istina, postojat će u prvi mah kojekakve poteškoće, ali će se one uz dobru volju i rad moći postepeno ukloniti. Potrebno je da se na vrijeme pobrine i za nastavničko i kancelarijsko osoblje. Odabrani profesori trebaju da kao teoretičari i praktično primjenjuju svoje znanje iz oblasti poljoprivrede i šumarstva, i da od toga rada imaju praktične koristi ne samo đaci, nego preko ovih i širi slojevi našeg naroda u zapuštenoj Bosni i Hercegovini. Nauku i praksu treba nadopunjavati, da se time postigne maksimum, koji se dade postići uz skromno znanje, volju i rad. Profesori neka budu i dobri organizatori naučnog rada na fakultetu, koji će prema sveučilišnim propisima biti podvržen našem sveučilištu u Zagrebu. Svima nama je poznato bogatstvo naših šuma u Bosni i Hercegovini. Tome se priznaje velika vrijednost i značenje u cijelom svijetu, kamo se eksportira naše drvo i nalazi vrlo dobru prođu. To nas upućuje, da razmislimo o svim onim problemima šumarske nauke, koju treba primjenjivati na ovom fakultetu. Šume, naše narodno dobro, treba što bolje očuvati i iskoristiti. Treba naći načina i sredstava, kako bi se što prije izliječile rano na šumarskoj i poljodjelskoj privredi, koje su zadnjih dvadesetak godina krvarile i ostale nezacijeljene. Moramo misliti i na buduće generacije, kako bi im u amanet ostavili i dobro uzgojene šume i dobro očuvane i racionalno upotrebljene oranice, livade i pašnjake. Poljodjelsko-šumarski fakultet u Sarajevu treba da postane jedna od renomiranih naučnih ustanova za naše lijepe i bogate krajeve, koje rado posjećuju razni stranci iz mnogih evropskih država. Odlična reputacija i ugled nekih visokih škola u inozemstvu postignuta je ustrajnim i samoprijegornim radom, dugogodišnjim i sistematskim proučavanjem naučnih principa, koje je trebalo i praktično i korisno upotrebiti. Učenjacima je na sveučilišnim katedrama pružena prilika, da s potpunim autoritetom stvore aksiome nauke, koji će u praksi doći do pravog izražaja i koristi po opće narodno dobro. Ti su učenjaci u današnje moderno doba izazvali čitavu revoluciju u nauci. To je progres sadašnjice, o kojem se mora voditi računa. Profesori fakulteta s visokim teoretskim znanjem i praktičnim dispozicijama i odličnim reputacijama trebaju uliti u srca studenata volju i za teoretski i za praktični rad. Studente treba pripremiti da svoje školsko znanje znaju i hoće praktično primijeniti na svakem mjestu i pri svakoj prilici. Racionalizaciju cjelokupne naše nacionalne privrede: šumarstva i poljodjelstva nalaže današnjica preorijentacije u općoj svjetskoj privredi i novog europskog poretka. Šumarska i poljodjelska disciplina predaje dosta gradiva, ali to dosada nije dalo praktičnih rezultata. To mogu potvrditi mnogi od starijih šumarskih i poljodjelskih inžinira. Naši šumarski stručnjaci, na pr. nisu uspjeli u pravoj mjeri da naše šumarstvo obuhvate u svim pojmovima i teorije i prakse. Sa solidnom teoretskom spremom i sa širokim praktičnim primjenama nadoknadit će se brzo taj nedostatak. Pitanje melioracije našeg krša i goleti, koje zauzimaju ogromne površine našeg juga: Dalmacije, Primorja i Hercegovine treba što prije riješiti i posvetiti tome na fakultetu osobitu pažnju. Nažalost su studenti šumarstva agronomi vrlo slabo upućeni u to pitanje. To je vrlo važno ekonomsko i tehničko pitanje stanovništva na kršu. Ima mnogo fenomena krša, koje treba što radikalnije riješiti. To bi bili problemi: podizanje šikara, upotreba istih u pogledu paše i drvarenja, saniranje bujica, koje nemilice haraju na kršu i goleti i nanašaju ogromne štete stanovništvu i njihovoj stoci u pogledu prehrane. Ti su problemi u vezi s opstankom života na kršu. Na poljodjelsko-šumarskom fakultetu u Sarajevu potrebno je osnovati posebnu katedru za znanstvena istraživanja našeg krša. Ne smijemo dozvoliti da ogromne površine našeg krša i goleti ostanu i dalje neproduktivne i nesposobne za bilo koju privredu. Za postojanje poljodjelsko-šumarskog fakulteta u Sarajevu postoje dakle svi uvjeti, da se poljodjelske nauke, šumarstvo i agronomija, iskoriste sa svim naučnim i praktičnim problemima. Tu su ogromne površine naših bosanskih šuma i ravna i plodna poljodjelska zemljišta bogate Posavine. Tu je bogato polje rada, kojeg očekuje najbolja budućnost. Bosna je sa svojim šumama dala milijarde narodnog bogatstva raznim stranim, ponajviše židovskim tvrtkama uz bagatelno plaćanje pristojbe prema dugogodišnjim ugovorima za iskorišćavanje naših bosanskih šuma. Na nama je da to naredno dobro očuvamo i unapredimo, i da baš ovdje u Sarajevu odgojimo takvu mladež, koja će biti naša uzdanica, i koja će moći ocijeniti značenje tih šuma. S povećanjem broja studenata na fakultetu u slijedećoj 1942-43 godini morat će se voditi računa i o podizanju nove zgrade fakulteta. Već u godini 1942 trebat će naći pokrića, da se ta zgrada podigne, jer sadašnja zgrada ne će moći zadovoljiti potrebama i ne bi mogla odgovoriti svojoj svrsi. Najprikladnije zemljište, na kojem bi se mogla podići zgrada fakulteta, bilo bi, po mom sudu, ono u Butmiru kod Ilidže u okolici Sarajeva. To je prostrano državno zemljište u ravnici, koje bi se moglo upotrebiti za botanički vrt, rasadnike i poljodjelske i stočarsko postaje. U neposrednoj blizini nalazi se državna ergela sа stočnom i poljodjelskom postajom, koje bi ustanove vrlo dobro došle studentima agronomije za sticanje praktičnog znanja. Sarajevsko polje u neposrednoj blizinj obiluje mnogim vrlo dobrim i racijonalno obrađivanim oranicama, vrtovima i voćnjacima, gdje bi isto tako studenti poljodjelstva sticali praktično znanje i upoznavali se s mnogim predmetima i načinom racijonalne obradbe tla. Dok se ne osnuje stalan botanički vrt i šumski rasadnik, učenici bi se mogli poslužiti postojećim šumskim rasadnicima na Trebeviću iznad Sarajeva. U pogledu uzgajanja i njege kultura moći će se praktično uputiti đaci na postojećim umjetnim kulturama. Trebević će moći uvijek poslužiti kao kompleks za naučna istraživanja u pogledu uzgoja, upotrebe, čuvanja i njege šumskih nastojina. Botanički vrt Zemaljskog muzeja moći će studentima poslužiti za proučavanje šumske i poljodjelske flore: drveća, grmlja i niskog šiblja. Tu će se studenti praktično uputiti u sve metode uzgoja, upoznavanja i sistematike drveća. Bogati herbarijum Zemaljskog muzeja pružit će šumarskim i agronomskim studentima ma da se upoznaju sa šumskom i poljodjelskom florom.