INFOBIRO: Publikacije
DVIJE ZLATNE HRVATSKE USTANOVE

SARAJEVSKI NOVI LIST,

DVIJE ZLATNE HRVATSKE USTANOVE

Autori: J.J.

Neprijatelji Hrvata uvijek su najrađe uzimali na "nišan" različite hrvatske kulturne, prosvjetne, odgojne i društvene ustanove, jer su s potpunim pravom u njima gledali kule čistog hrvatstva i sjemenište "antidržavnog" duha. I zbilja, u onim najgorim danima, kad je pred kundakom moralo sve zamahnuti, kad se sve moralo "uniformisati" i prilagoditi "jedinstvu", ostale su kao oaze i svjetionici u noći razne hrvatske ustanove, koje su nastavile s HRVATSKIM radom i životom, ne bojeći se prenijeti taj život i izvan kućnog zida. Lišene ponajviše svake službene brige i državne pomoći, one su, prepuštene same sebi, na privatnoj inicijativi i potpori svojih članova., neustrašivo koračale naprijed i borile se rukama i nogama za hrvatske ideale. Vođene od biranih i bremenitih Hrvata, čvrstih značaja, čistih prstiju i plemenitih duša, one su svojim radom pomogle uvjetovati naše dane, doprinijevši za njih važan prilog u sačuvanim i odgojenim hrvatskim dušama. Među tim ustanovama prva dva mjesta svakako pripadaju "Napretku" i "Hrvatskom Radiši". Prvo društvo na odgoju srednjoškolske, a drugo na skrbi oko privredne mladeži, stekli su neprocjenjivih zasluga za hrvatski odgoj, jer su u najtežim vremenima bili jedina prilika, gdje se mogla čuli hrvatska riječ i primili hrvatska pouka. Ove dvije zlatne naše ustanove, ove dvije LUČI u mraku i dva PUTOKAZA u vrludanju, toliko su zadužile hrvatski narod, toliko su mu pomogle u njegovoj borbi, da bismo se usudili zapitati: DA LI BISMO BEZ "NAPRETKA" I "RADIŠE" BILI ZBILJA USPJELI? Nije prošlih godina bilo jedne hrvatske akcije, priredbe, "inlervencije", protesta, "afere" preporuke, zaštite; molbe, žalbe, inicijative, a da to ne bi bilo uvezi s "Radišom" ili »Napretkom« . Nema imena u hrvatskom javnom životu, nema ni danas takorekući osobe na položaju i vlasti, a da doličnije nije makar samim članstvom pripadao jednome od ovih dvaju, društava. U središtu Bosne, još do jučer tuđe, na "mrtvoj straži", stajao je "Napredak" i sa svojim konviktima ispravljao nehrvatski odgoj nehrvatskih škola, koje su naša djeca morala pohađati. A i diljem Hrvatske domovine preko svojih knjiga, konvikata i podružnica skupljao je »Napredak« naš svijet na okup i podržavao u njemu hrvatsku svijest i narav. Glavne godišnje skupštine "Napredka" zvale su se prošlih godina potpunim pravom "MALI HRVATSKI SABORI", jer su one to zapravo i bile i po broju predstavnika i po duhu, koji je na njima vladao, i po općim pitanjima, koja su se tu pretresala! »Napretkovi« pitomci još kao učenici prednjače u hrvatskim akcijama, i s nastankom Države Hrvatske nabrojili smo nekih 30 ustaških logornika i pobočnika, sve iz redova bivših "Napretkovih" pitomaca! A da i na govorimo o brojnim ostalim žrtvama istih mladića, koji su bili zatvarani, globljeni, tučeni i u školi krivim okom gledani, jer su među školskom omladinom bili uvijek nosioci hrvatskog i starčevićanskog duha! Isto, što smo rekli za »Napredak« vrijedi i za "Hrv. Radišu". On je djelovao baš na onom području, gdje smo bili najslabiji, gdje nam je trebalo najviše pomoći — na PRIVREDI! Stekao je u tome zasluga, pred kojima treba skidati kapu, jer je podizao na noge našu sirotinju, stvarao slobodne ljude, otvarajući im vlastite radnje i obrte. Činovnik najlakše padne, samo SLOBODNI ljudi mogu prkositi, boriti se i tražiti svoje, samo oni mogu nacionalno izdržati. Stoga su »Radišini« pitomci i bili oni, koji su u većim i manjim mjestima, kao slobodni i neodvisni ljudi, neustrašivo bili hrvatski boj i visoko dizali hrvatski stijeg. "Radiša" je njegovao PRIVREDU, dakle ono, bez čega nema ni kulture, ni politike, ni države, pa je njegovo ime ispisano zlatnim slovima u povijesti hrvatsko borbe. ITrebalo se prošlih godina našim društvima neprestano i te kako znojiti, dok bi dobili makar mrvicu od onoga, što su slična srbska društva od države odmah i bez ikakovih poteškoća dobivala. "Radiša" i "Napredak" bili su "NEPOSLUŠNI" SINOVI i oni su zbog toga snosili posljedice. Danas su oni MEZIMČAD, danas se na njih gleda s velikom brigom i zahvalnošću, tek danas je došlo i — njihovo vrijeme! Živjeli, cvali i napredavali.

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.