SLOBODNA BOSNA,
13.10.2005
U seriji historijsko-socioloških eseja naš suradnik, jedan od vodecih bosanskohercegovackih filologa koji živi na relaciji SAD-BiH, na primjeru jedne travnicke price o slonu pokazuje kako su se u Bosni preplitali razliciti kulturni uticaji
NAUKA JOŠ NIJE UTVRDILA IZVORE ANDRIĆEVE "PRIČE O VEZIROVOM SLONU"
Autori: NENAD FILIPOVIĆMoj rahmetli amidža Ahmed bio je poseban covjek. Veliki radnik i još veci cinik. Nikad ga niko nije uhvatio ni u najbezazlenijoj laži. Govorio je malo. Nije volio nikakve prevelike price. Mrzio je svaku vrstu blebetavog hvalisanja. Nisi ga mogao natjerati da prica o svome djetinjstvu, prije osamnaeste, da si Bogin! Osamnaesta je bila 1918., godina koju su svi u našem rodu pamtili i spominjali po dvije morije: gripi španjolki i agrarnoj reformi. Ali, kad bi, urijetko, odlucio da prica, amidža Ahm .....
Članak dostupan pretplatnicima. Molimo Vas da se prijavite prvo.
Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.