INFOBIRO: Publikacije

Mirna je navršila desetu kad joj je u dva mjeseca iznenada narasla lijeva dojka. Desna je i dalje bila potpuno ravna, kao u djecaka njezinih godina, a lijeva je bila krupna, jedra i cvrsta, skoro kao polovica dinje, s pravom ženskom bradavicom, koja bi se pri dodiru s hladnom stijenkom kade ispupcila, kao mali kurcic, rekao je Darijan, pa ga više nije puštala u kupaonicu dok bi se tuširala. Bradavica na desnoj strani skoro da nije ni postojala, malena, svijetla i nevidljiva nije reagirala ni na toplo ni na hladno. Svakodnevno bi to provjeravala, neodlucna koja joj se strana manje svida i koja na odvratniji nacin potvrduje da nešto sa njom nije u redu. O svojoj ženskosti još ništa nije znala, jer po Dianinom uvjerenju nije ni bilo vrijeme da joj se kaže. Uostalom, u vrijeme kada je Mirni pocela rasti dojka, Diana je otputovala u Kairo, gdje ce, putujuci s kraja na kraj Afrike, provesti cetiri luda mjeseca s Markom Radicom, kapetanom duge plovidbe u kojega je godinama ludo zaljubljena i koji je, vjerovala je tako, njezinu djecu prihvatio kao svoju rodenu. Njih je ostavila na brigu svojoj osamdesetpetogodišnjoj majci, nad cime se skandaliziralo šire susjedstvo, pa se po gradu neko vrijeme cak pricalo da je Diana pokojnoga Vida Kraljeva napustila rodenu djecu i pobjegla s nekim crncem u kojega je ona stvar, svjedocile su zabradene udovice, tolika da bi njome moga murve otresat, a da se ne popne na drvo. Takva ogovaranja nisu uznemiravala Reginu Delavale. Previše je toga vec preko glave preturila, a i sama je u ustima vec isprala pola grada, pa je na neki nacin i bilo u redu da joj se to vraca. Osim toga, pomalo je i uživala u namijenjenoj joj ulozi. Malo kojoj se dogodi, barem u prici, da u tim godinama postane mucenicom, koja se sa svojih deset prstiju brine oko dvoje male djece. Znala je da ce novosteceni ugled kratko trajati, jer ce se Diana vratiti, a ona ce ponovo postati baba do kakvih grad drži tek malo više nego do pasa koji se suncaju na trgu, ali sad je svi pozdravljaju s poštovanjem, pitaju je za zdravlje i treba li joj što, sve se nadajuci da ce im se požaliti i tako novim detaljima obogatiti pricu o kurvi koja je otišla za crncem velika kurca. No, govorila bi im da je dobro, cudi je zašto svi kukaju na južinu, kad ona ništa ne osjeca. Ne žali se stara baba što ju bole kosti vec zato što joj treba bokun muškog, rekla je jednom na užas onih koji ce to dalje prenositi, napominjuci da u tome ima nešto, jer krv ipak nije voda i jasno je u koga se crnacka kurva uvrgla. Regina nikome nije htjela dati gušta i u tome je bila jednako odredena kao i u namjeri da iskoristi priliku kakva joj ne bi bila pružena da Diana nije pobudalila za tim Markom Radicom. Uostalom, oko djece i nije bilo velika posla. Trebalo im je oprati i ispeglati, brinuti se da slabo obuceni ne idu na zimu i da imaju šta za pojesti. Ionako im nije trebalo kuhati, jer nikad nisu ni okusili njezinu kokoš, nego bi obijesno cepili noseve i cinili gadljive grimase dok bi se kuhala u onom najvecem zelenom loncu. Umjesto toga jeli su svoje eurokreme i paštete, što Reginu nije previše živciralo, iako nije shvacala kako netko može ne jesti kuhanu kokoš, kad bi je ona u dva dana cijelu pojela i još bi lizala prste, kao što su ih lizali i svi njeni. S novim generacijama dolaze i novi obicaji, pa je ne bi iznenadilo da dode vrijeme kad više nitko nece u loncu kuhati kokoš i kada ce se svima rigati na sam pogled na troprste goluždrave nožice što vire iz kipuce vode, kao što se riga njezinoj unuci. Moglo bi se reci da je u tome što ju je Diana ostavila samu s djecom bilo puno više užitaka nego muke. Pa i u tome što je kokoš mogla skuhati kad god joj je bila volja, a ne da joj kcer zanovijeta da se ne sjeca što su jucer jeli, pa je danas skuhala isto. Mirna je od bake pokušavala sakriti cudo koje je na njoj izniknulo, zvala bi Darijana koji joj je širokim vojnickim zavojem cvrsto obmotavao gornji dio dijela, oblacila je široke košulje i bježala od Regininih ociju. U školi joj je bilo lakše, cak i nakon što su djeca vec pocela primjecivati da joj je lijeva strana deblja od desne, a djecaci su se zatrcavali da svojerucno provjere što je to, pa bi ih mlatila cime je stigla, ali nekako joj se cinilo kako njezina deformacija u takvome okružju i nije u toj mjeri nenormalna. U prvo vrijeme se tješila da je ta dojka ipak manji užas od fibroznih bubuljicavih lica, grbe na ledima sirote Ane i vodene glave Nazifa iz prve klupe, ali kada se nakon tri mjeseca rasta dinjasta izraslina pocela bližiti svome vrhuncu, Mirna je shvatila da je to strašnije od svih bubuljica i svake grbe, jer je nezaustavljivo, smrtonosno i sramno. Na kraju ce je ta dojka sasvim prerasti i ubiti je kao što ubija rak. Možda to i jest rak, nije znala, kao što nije znala niti zbog cega ju hvata užasni stid kada u ogledalu kupaonice ugleda pola od onoga što je vidala na tijelima odraslih žena po plažama na Mljetu i Korculi, zbog cega bi joj majka pokrivala oci, i što je nasludivala i pod crnom vestom svoje none. U jedanaestoj godini vjerovala je da dojke narastu nakon što se rode djeca i samo se po njima vidi da je neka žena radala. Zamišljala ih je kao tetrapake s mlijekom, koji nakon poroda ostanu na tijelu za cijeli život i dok bi virila gole mljetske kupacice bila bi sigurna da nikada nece roditi, jer joj se odvratnom ucinila pomisao na ukvareno mlijeko pod kožom ostarjelih ženskih tijela, a sada joj je, eto, narasla dojka, i to samo jedna, iz cega se lako dalo zakljuciti da nije normalna, nakazna je i pitanje je vremena kada ce svi, a ne samo Darijan, postati svjesni njezine nakaznosti. Promjenu na sestri on nije doživljavao tako dramaticno, jer nikada nije ni razmišljao o smislu dojki na ženskome tijelu. Mirna se po jednoj pojedinosti medu nogama od njega razlikovala cijeloga života, pa je njezinu ogromnu dojku, kao ukradenu s naslovnice magazina u izlogu novinskoga kioska, doživljavao kao samo još jedan detalj u razlikovanju i uopce ga nije cudila asimetricnost na

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.