Varošica Višegrad u istocnom dijelu Bosne, nedaleko od srpske granice, i ako je evojim lijepim položajem na glasu u našim krajevima ne bi stalno bila tako poznata, da nema glasovite stare Cuprije preko rijeke Drine. Ova cuprija, od koje donašamo nekoliko slika, presvodila je brzu Drinu na jedanaest šiljastih cemera, kojima širina nije jednaka; ima ih od 13-7 metara, do 18-6 .met. Duljina cuprije iznosi 170 metara a širina 6-3 met. Sagracena je od tesana kamena, te je bez sumnje najznamenitija gradevina iz prvog vremena poslije zauzeca Bosne po Osmanlijama. Bilo je ludi, koji govorahu, da su tu cupriju i onu u Mostaru preko Neretve sagradili Rimljani. Take tvrdnje nemaju osnovanog temelja, jer vrsta gradevine ovijeh cuprija i njihov slog vještackom oku tacno pokazuju, da obje cuprije nijeeu starije od XVI. vijeka. Vještacki sud veli o višegradskoj cupriji na. temelju pouzdanog istraživalja ovo: Velicanstvenoj cupriji u Višegradu moramo se diviti, kad pomislimo, da tadanji neimari ne poznavahu ona tehnicka V pomagala, koja nam danas olakšavaju izvacanje najtežih gradnja. Starija je doduše cuprija mostarska (sagradena godine 1566—974. po henri), ali je daleko ljepša i velicanstve nija ona u Višegradu. ») O neimaru, koji je rukovodio gradnju ove cuprije, nemamo nika kovih pouzdanih vijesti; narod prica i pjeva, da mu je bilo ime Mitar ili Rade,: da je cupriju gradio sedam grdina, da muc, je nekoliko puta brza Drina oborila poje dine dijelove jedva izgracene, dok je nekako ipak uspio ucvrstiti cemere. Do godine 1886. na sred cuprije povrh sadašnjih sofra stojala je kucica, sagracena od hrastovog drveta na dva boja. Te godine uklonjena je ta sasvim trošna zgrada, u kojoj je nekoc bila straža da cuva cupriju. Dobro uciniše što ukloniše tu kucicu, koja nimalo nije ukrašavala ovu lijepu staru gracevinu. Kad proucimo stariji turski natpis, koji je na kamenitoj ploci uzidan u cupriju, jasno vidimo, da je istu sagradio veliki vezir Mehmed paša Sokolovic, godine 979. po henri (1571.) On potroši svoj imetak na zadužbine, u slavu božiju. Niko ne ce kazati, da je bacen imetak, koji se troši na takove evrhe. Za svog života on je zlato i srebro uložio u zadužbine, Jer je znao, da ovakova djela ostavljaju lijep spomen. Na Drini u Bosni sagradio je velicanstvenu cupriju, i svezao red svodova na toj rijeci. Na ovakoj vodi, dubokoj i toka brza, Predšasnici mu ne mogoše ništa sagraditi. Po naredbi božijoj ucinio je veliki paša Da ee ime njegovo spominje s poštovanjem i blagodarnošcu; i sagradi cupriju, da joj na svijetu nema ravne. Ne može se kazati, da je upropašten onaj imetak, koji se troši na ovaka dobra djela. Nadam se od milosti boovije, da ce sagraditelju Vijek prolaziti u sreci, i da nikad za tugu znati ne ce. Badi koji je vidio, kada je dovršena gradnja rece tarih: „Neka Bog blagoslovi tu gradevinu, tu cudnovatu i lijepu cupriju!" Godina 979. (1571.) Drugi natpis na cupriji, koji je dosta oštecen.i rad toga na nekim mjestima necitljiv glasi: Ucini srcanu nakanu, te je na vodi Drini sagradio veliku cupriju svojim trudom i nadgledom. Bože daj, da mu gradnja cvrsta, A reka života njegova uvijek stalna postane, I da mu želje plodne budu na obadva svijeta. Bilo je troje.......sa vjernošcu velikom Takova djela...........zar nemisli onaj, koji vidi .........koji vidi neka cini dovu. I sagradi cupriju, Bog da je kabul ucini! U vodi...............njemu je bio biser sedef: „Vidi! Mehmed paša nacini cupriju na ovoj vodi!" Godina.985. (1577.) Mehmed caša Sokolovic rodom je Bošnjak; ostanci kucice, u kojoj se rodio, još se danas vidaju u malenom selu Ravancima izmedu velike i male Varde, blizu varošice Rudo. Roditelji mu bijahu Hrišcani. U svom djetinjstvu nekako dospije u Carigrad gdje se poturci. Kako bijaše darovit i vješt, pope se u brzo do velikog vezirstva, te se proslavi kao hrabar i sretan vojskovoda i vješt državnik. Nijesam nakan, da na ovom mjestu napišem njegov životopis, samo cu da napomenem, kako u svome visokome zvanju nije zaboravio svoga rodnog kraja, vec je istrošio za ono vrijeme grdnu svotu novaca za sagracenje cuprije višegradske, rašta ga i danas narodpa tradicija spominje i slavi. NAPOMENA: Fusnote, skice Cuprije u Višegradu i natpisi na Cupriji na turskom pismu dostupni su u PDF formatu.