Nakon 14 mjeseci istrage, Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu objavilo je u ponedjeljak optužnicu protiv šestorice političkih i vojnih funkcionera samozvane HZ Herceg-Bosna, optuženih za zločine protiv čovječnosti, za teške povrede ratnih zakona i običaja rata, te za kršenje ženevskih konvencija o zaštiti civila u ratu. Prvooptuženi, Dario Kordić, rođen 14. decembra 1960. u Sarajevu, kako stoji u optužnici, bio je aktivan i utjecajan član HDZ u BiH od 1991. godine. Od 22, septembra 1992. do danas, potpredsjednik je tzv, HZ Herceg-Bosna, a od jula prošle godine i predsjednik HDZBiH. Drugooptuženi, general Tihornir Blaškić, sin Ive, rođen 2. novembra 1960. u selu Brestovsko kod Kiseljaka, bio je aktivni oficir bivše JNA od 1983. godine. U vrijeme izvršenja zločina, koji su predmet optužnice, Blaškić je, kako se navodi u obrazloženju glavnog tužioca Ričarda Goldstona, bio zapovjednik HVO u Operativnoj zoni srednja Bosna. Od avgusta 1993. ima čin generala i nalazi se na položaju načelnika Stožera HVO sa sjedištem u Mostaru. Ista optužnica tereti još četvoricu lokalnih vojnih i političkih funkcionera tzv. Herceg-Bosne. Mario Čerkez, sin Tugomirov, rođen 1959. kod Viteza, u vrijeme izvršenja zločina iz optužnice bio je zapovjednik HVO brigade za područje općine Vitez. Ivan Šantić, sin Stipe, rođen 1942, u isto vrijeme bio je predsjednik općine Vitez. Pero Skopljak, sin Ante, rođen 1943. u Vitezu - iako teolog, od oktobra 1992. do maja 1993. bio je načelnik policijske stanice u općini Vitez, a prema navodima optužnice, vjeruje se da je trenutno jedan od funkcionera u uredu Darija Kordića. Zlatko Aleksovski, sin Taleta, rođen 1960. u Pakracu (Hrvatska), od 29. januara 1993. bio je upravnik zatvora za Muslimane u Kaoniku kod Busovače. Od maja 1993. preuzeo je dužnost načelnika okružnog zatvora "Heliodrom" u Mostaru. U optužnom spisu, koji je u ponedjeljak prezentiran u Hagu, Kordiću se stavlja na teret da je od 18. novembra 1991. bio jedan od osnivača “HZ Herceg-Bosna" i potpisnik Odluke o osnivanju HZHB u RBiH, Ta politička tvorevina bosanskih Hrvata unutar granica BiH obuhvatala je općine bitne za ovu optužnicu: Travnik, Vitez, Novi Travnik, Busovaču i Kiseljak. Već 10. maja 1992. Kordić je bio zamjenik zapovjednika Operativne zone HVO, a od 22. maja 1992. postao je jedan od dva potpredsjednika HZHB i ostao na toj funkciji za sve vrijeme na fcoje se odnosi ova optužnica. Ratni zločini Na temelju raznih političkih funkcija i s obzirom na snagu svoje političke baze u srednjoj Bosni, Kordić je imao moć, utjecaj i kontrolu nad političkim i strateškim ciljevima i operacijama HVO u Operativnoj zoni srednja Bosna - jednoj od četiri vojnooperativne zone HVO unutar HZ HB, i to za sve vrijeme na koje se optužnica odnosi. Dokaz toga je i njegovo predstavljanje kao "pukovnik", nošenje vojne uniforme, posjedovanje ureda za vojne operacije u Busovači, opozivanje sporazuma o prekidu vatre kada je to njemu odgovaralo, izdavanje naloga za hapšenje ili oslobađanje utjecajnih Muslimana koje je HVO držao zarobljene, itd." Za Kordića i Blaškića se navodi da su, u razdoblju od 1. maja 1992. do 31. maja 1993. svojim djelima i postupcima, samostalno i u saradnji s drugima - planirali, poticali, naređivali ili na drugi način potpomagali ili sudjelovali u planiranju, pripremi ili izvršavanju ratnih zločina i to: progonom Muslimana na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, umorstvom civila i zarobljenika, ranjavanjem, zlostavljanjem, ponižavanjem vojno neaktivnog stanovništva, te pljačkom imovine bosanskih Muslimana. Oni su, kako se navodi u optužnici, takođe krivično odgovorni za nezakonito zatvaranje istaknutih političkih i drugih ličnosti muslimanske nacionalnosti, te za iseljavanje i progon stanovništva iz cijele doline rijeke Lašve. Precizira se da su, u januaru i aprilu 1993. snage HVO ili njihovi saradnici, po uputstvima i pod kontrolom Darija Kordića i Tihomira Blaškića - planirali i izvršili sistematsko granatiranje, te uništavanje naselja muslimanske nacionalnosti, a glavni izvršitelji tih radnji bili su, kako se navodi, pripadnici “Viteške brigade" kojom je zapovijedao Mario Čerkez. Generalu Blaškiću se samostalno stavlja na teret i to što je na razne načine pokazao ili provodio kontrolu nad vojnim pitanjima, između ostalog i osnivanjem organizacione strukture oružanih snaga HVO, postavljanjem i smjenjivanjem vojnih zapovjednika, razmještanjem vojske, artiljerije i ostalih jedinica i tehnike pod njegovom kontrolom, izdavanjem naređenja općinskim štabovima HVO, radeći kao veza sa visokim oficirima Hrvatske vojske, te kontroliranjem vojnih jedinica koje su u to vrijeme , došle sa strane i djelovale na njegovom zapovjednom području”, Kordiću i Blaškiću se, takođe, stavlja na teret da su najodgovorniji za masovna hapšenja i legalizaciju logora za Muslimane, koji su, kako se navodi, bili otvoreni u Vitezu, Busovači, u Dubravici i selu Gaćice u Lašvanskoj dolini, te na mostarskom Heliodromu. Žrtve granatiranja Prema optužnici Ričarda Goldstona, Kordić i Blaškić su odgovorni i za sistematsko granatiranje zanatskog centra u Zenici, gdje je samo u jednom napadu, 19. aprila 1993, poginulo najmanje 18, a ranjeno oko 30 civila. Odgovorni su, kako stoji u optužnici, i za granatiranje drugih civilnih ciljeva u dolini Lašve, što su postrojbe HVO izvršile od januara do maja 1993, a u kojima je, kako se navodi, poginulo nar stotine civila. U optužnom materijalu, koji je prezentiran Krivičnom sudu u Hagu, navodi se 15 lokacija u srednjoj Bosni, gdje su, prema nalazima istrage, ustanovljena najveća stradanja ili progoni muslimanskog stanovništva. U opisu krivičnih djela se navodi da su Kordić, Blaškić i Čerkez odgovorni i zato što su znali, ili imali razloga da znaju, da će njihovi podređeni počiniti zločine, ili su ih već počinili, a oni nisu poduzeli potrebne i razumne mjere da spriječe ili kazne krivce. Šantić, Skopljak i Aleksovski su optuženi za protuzakonito postupanje sa zatvorenim bosanskim Muslimanima, čime su izvršili krivična djela nečovječnog postupanja, nanošenja teških patnji, tjelesnih i zdravstvenih povreda i povreda ličnog dostojanstva. Obrazlažući današnju optužnicu, zvanični predstavnik Suda u Hagu jo izjavio da se sa podizanjem ovih optužnica -saglasio i predsjednik bošnjačko-hrvatske Federacije Krešimir Zubak, koji je sredinom septembra osobno boravio u Hagu. Optužnica i nalog za hapšenje biće, kako je rekao zvanični predstavnik Suda, “odmah proslijeđeni nadležnim vlastima u Sarajevu, Mostaru i Zagrebu”.