Važnost, koju meteorološka opažanja imaju specijalno za poznavanje klimatoloških prilika jednoga mjesta ili citavih zemalja, pobudila je gragjansku upravu posjednutih zemalja, da preduzme meteorološka opažanja na raznijem mjestima, a ponaosob u onijem dijelovima zemlje, kojima izgredi tamošnjih hidroloških prilika bitno smetaju, da eksploatišu svoju poljoprivrednu proizvodnost, te da pomocu tijeh opažanja postigne temelj zavisan od klimatoloških prilika, na kojemu bi preduzimala nužne mjere zarad poboljšanja tijeh odnošaja. Na temelju rezultata ovijeh od gragjanske uprave aktiviranih stanica za posmatranje, a u svezi sa posmatranjima, koja c. i kr. vojnicke bolnice preduzimaju u pojedinim mjestima zemlje, dobivena je mogucnost, da se klimatološki odnošaji Bosne i Hercegovine postepeno tacnije upoznadu. Kako je vrijeme u opažanju kratko, jer u raznijem aktiviranim stanicama obuhvata istom 3—4 godine, to zasad još nije moguce, da se iz dosadašnjih opažanja zabilježe prosjecne vrijednosti pojedinih meteoroloških pojava za svako mjesto posmatranja, i da se izrece konacan sud o klimatološkim odnošajima cijele zemlje. Istom u tecaju mnogogodišnjeg opažanja bice moguce da se ova zadaca riješi, no da se tome pripomogne cilj je ovoj publikaciji, u kojoj su pobilježena meteorološka opažanja u godini 1889. obzirom na najvažnije pojave, što uplivišu na klimatološke odnošaje, a to su temperature, oborine (množina kiše, snijega i tuce), naoblacenost a dijelom i vjetrovi. Rezultati meteoroloških opažanja iz godina prije 1889., kao i odnošaji vazdušnog pritiska, nijesu ovdje uvršteni s toga, što nijesu potpuni. U koliko imade opažanja iz ovoga vremena a iz stanica, što ih je c. i kr. vojnicka uprava aktivirala, to ce isti i onako biti objavljeni u godišnjacima c, kr. drž. centralnog zavoda sa meteorologiju u Becu. Orografska kakvoca zemlje i njezina blizina moru bitno upliviše na klimatološke prilike. Da bi se mogli presuditi rezultati ovdje saopštenih meteoroloških"opažanja, neka tome posluži ovaj kratki nacrt orografskih odnošaja Bosne i Hercegovine. Spomenute zemlje leže izmegju 42. i 45° sjeverne širine, izmegju 33. i 37° istocne dužine. Bosna, ciji izmegju ušca Save i Drine položeni sjevero-zapadni dio leži još na megji onog korita, koji ispunjava velika ugarska nizina, rasprostire se postepeno u pravcu prema jugu i zapadu, tijem se više podiže zemlja, dok ne postigne svoju kulminaciju u glavnom pogorju dinarskih Alpa duž zapadne megje Bosne prema jugu, koje se glavno pogorje u predjelu Županjca — Prozora pruža dalje u unutrašnjost Bosne, te otolen presijecajuci zemlju jugo-istocno prekoracuje granicu Crne Gore. Ovo pogorje, koje od Prozora poceto do svojega prijelaza u Crnu Goru cini ujedno megju izmegju Bosne i Hercegovine, podiže se do visine od 8000—2600 m. i cini vodomegju izmegju Jadranskog i Crnog mora. Sa njegovih strana i izdanaka teku prema sjeveru i istoku mnoge rijeke glavnoj dolini Save, obuhvatajuci Bosnu gustom rijecnom mrežom. Od najjužnijeg dijela glavnog pogorja prema zapadu rasprostire se skoro tik do morske obale, no od ove odvojeno jednim potezom dinarskih Alpa — Hercegovina. Zapadno položeni obronci ovog pogorja šalju ciglo jednu rijeku — Neretvu — k Jadranskom moru, koja jedino prekida uzgrednu granu dinarskih Alpa, što se duž morske obale proteže. No okrom ove velike doline, Hercegovina u opšte opada kao terasa prema morskoj obali, prosijecena nekolikim vecim rijekama "ponornicama, koje izviru i uviru u stijenju krasa. Bosna imade u svojem brdovitom dijelu vece promjene u formaciji kamenja, ponaosob, osim pretežnog triasnog vapna, široka škriljana zemljišta raznoga doba, koja su s jedne strane neprobojna za vode, te pružaju zemlji bogaštinu u vrelima, s druge opet lahko izvjetre, pa tijem pripomažu obrazo- j vanju bogatijeg tavana crnice (humusa), te kao diluvijalna i aluvijalna korita u sjevernom gornjem dijelu Bosne stvaraju životne uslove za bogatu vegetaciju. Naprotiv zemljište u Hercegovini sastoji se, osim bogatog i veoma plodnog tavana crnice, što se nahodi u neogenim koritima, vecinom od krednih vapnjenaca, koji neimavši tavana crnice propuštaju vodu. Dosljed ove oskudice u crnici i presušenja veceg dijela izvora u ljeto vegetacija je po brdima mršava i mahom se sastoji samo od pašnjaka. Ovoj u glavnim nacrtima opisanoj topografskoj kakvoci zemlje odgovara i visina položaja po Bosni i Hercegovini razmještenih stanica za posmatranje, kao što se to vidi iz ove tabele. U Hercegovini leži stanica Mostar u glavnoj dolini, stanica Humac u jednoj pobocnoj dolini Neretve, stanice Ružici, Široki brijeg i Gacko na pojedinim terasama, odnosno koritima hercegovackog gorja. Ova opažanja obuhvataju po tome razlicite visoke položaje izmegju 59 i 960 m. visine nad morskom površinom, meteorološke odnošaje nizina, visokog gorja, odnošaje cisto maritimne i približno i one kontinentalne klime. Ovoj razlicnosti u položaju stanica odgovara i primjetna razlika u rezultatima meteoroloških opažanja, te u doticnoj tabeli odmah pada u oci razlika izmegju rezultata opažanja u bosanskim i onijeh u hercegovackim stanicama. Sad cemo na temelju rezultata iz 1889. da progovorimo opširnije o tome. Mi se pri tome necemo ograniciti samo na to, da suhoparno reproduciramo dobivene rezultate, vec prilikom potegnucemo iz toga i neke zakljucke radi toga, da pomocu pozitivnih naucnih teza protumacimo uzroke opažanim meteorološkim pojavama, te da prikazani materijal opažanja bude citaocu pristupacniji. Kako rekosmo, zakljucan sud o klimatološkim odnošajima može se izreci istom poslije dužeg opažanja, no ipak se po neka klimatološka pojava tako oštro istice na vidik, da se i iz ovijeh dosadašnjih podataka može da dobije opšti prijegled o klimatskim odnošajima Bosne i Hercegovine. Odnošaji temperature. Srednje godišnje temperature bile su u stepenima po Celsiusu: Srednja godišnja temperatura bosanskih stanica kolebala se po tome izmegju 8'S0 i 9-8°, pri cemu je stanici Bjelini pripala najviša sa 9-8«,