O vegetaciji kotara ljubuškog.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

O vegetaciji kotara ljubuškog.

Autori: FRANJO FIALA

Moje putovanje u junu god. 1890. na tri sedmice, kao i moj boravak u jesen god. 1889. i 1890. pruža mi povoda,da na temelju tadašnjih mojih opažanja dadem nacrt flore ljubuškog kotara, sjevero-zapadnog dijela Hercegovine. Put me je vodio iz Mostara preko Jasenice, držeci se strmog penjanja preko Huma na visoravan Donjeg Brotnja, pa preko Citluka u Ljubuški. Odovlen sam krstario duž rijeke Trebižata do Capljine, dalje po dalmatinskim pogranicnim gorama, kod Crvenog grma, Hardomilja i Biace; cinio sam izlete na slapove Kravice kod Studenaca, na visoravan od Megjugorja, i na kršan vijenac, šm leži sjeverno od Ljubuškog. Na mom putu u sjeverni dio kotara slijedio sam mku Trebižata i Male Tihaljine sve do njihovog vrela, uspeo sam se za tijem do jezera Nuga i na visoravan od Drinovaca. Omlen prešao sam uzduž i poprijeko Polje do Sovica i dospio preko 796 m. visokog Necajna na drugi stepen visoravni, u Posuško polje. Duž grebena 1036 M. visokog Radovana, hvatajuci se klisure 1195 M. visoke Sniježnice, dospio sam preko krasa od Trebistova u Rakitno polje, koje pri morskoj visini od 900 M. cini treci stepen visoravni. Moj dvodnevni boravak ondje bio je namijenjen mme, da pogjem na 1404 m. visoki Stitar i da ispitam Eakitno polje, koje presijeca Jelica pomk i bezbrojni mocvarni vodeni jarkovi. Povratak sam odredio da bude preko mrtvog krasa od Suvih bunara, preko Gradaca, Ružica, Klobuka i Vitine u Ljubuški. Spomenum podrucje pokazuje postepeno uzdignutu, samo korimm Tiha-line prosijecenu stupnjevinu, u kojem markirano odudaraju osobim one tri visoravni od Sovica — Drinovci 250 M, Posušja 600 M. i Rakitna 900 M. Kao vrsta kamena prevlagjuje kredno vapno, gdje-gdje imade tercijarnih slojeva, koji se nahode dijelom na primarnim, dijelom na nampljenim tavanima. One su tri visoravni, kao i Ljubuško-Vrgoracko polje 80 M. ušljed kraaa od pozne jeseni do pocetka proljeca dijelom poplavljeni; ponori, isprekidana vrela i rijeke ponirace, kao Tihaljina i Vitina, pokazuju krasni karakter zemlje. D opce je ovaj kraj mršav u vrelima, jer bezbrojne žile krasa kao kakav kapilarni sistem usisavaju oborine i vode ih u podzemne goleme rezervoare, pa poslije s druge strane natapaju vodene žile, koje na podnožju zaravanaka izbijaju na vidjelo. Biljni regioni. Sredozemni region obuhvata od prilike polovicu podrucja; u vertikalnoj, mogla bi se visinska kota 300 M. kao megja smatrati. Ravnica od Ljubuškog, dolina Tihaljine-Trebižata, kao i susjedni brežuljni potezi cak do Sovickog polja sjeverno, je neosporno podrucje sredozemne flore, obilježeno vrstama, kao: Clematis viticella, Cl. flammula, Ouercus Ilex, Pistacia, Terebinthus, Laurus nobilis, Paliurus australis, Punica Granatum, Rosa sempervirens, Vitex Agnus castus, Aegilops triaristata et ovata, Sorghum halepense, Juniperus Oxycedrus, Scolvmus hispanicus, Anemone hortensis, Inula candida, Asphodeline lutea, Sternbergia lutea, Linum gallicum, Micromeria Juliana, Sideritis romana, Sideritis purpurea etc. etc. Masline, smokve i šipci bogam rode u ovom podrucju i prezime bez icega u slobodi; duhan i vino, pšenica i jecam, kukuruza i sirak daju u kvalitetu i kvantiteta izvrsne žetve. U nizinama oko Capljine i Gabele gaje se najfinije vrste dinja (osobim jedna vrsta, šm ju opcenim zovu „pipuni") i karpuza. Osim smokava, masline i šipka kultiviraju se još u sredozemnom regionu u velikoj množini: slatka trešnja, badem, tunja, celtis i dud. Montani region pokazuje Ljubuški kotar u visocini izmegju 300 do 900 M. ; ovaj je karakteristican ustupanjem sredozemnih vrsta i potiskivanjem njihovim predstavnicima balticke i ponticke flore. Najpregnantnije vidio sam ovaj prijelaz na putu od Sovickog polja u Posušje. Oko samih Sovica 250 M. vigjevahu se u bašcama još slabi šipci i smokve, na ogradama još raštrkani žbunovi Celtisa, Clematis Viticella i Paliurus aculeatus u dovoljnom broju individua; na uzlazu na 796 M. visok Necajan još sam sabirao Convolvulus cantabrica, Helianthemum fumana i Inula eandida. Prema grebenu nestade potonjih žbunova paliurusa, isto i Eosa sempervivens. Zatvoreno drvlje Mauna-jasena bivaše postepeno potisnuto od mješovitog hrastovog drvlja, prvi šiprazi leskovine (Corvlus avellana) i Rosa arvensis pokazivahu se u grmovima, te tako se poslije kratkog uzlaza izvršio prijelaz. Posuško polje sa svijem pripada montanom regionu. Kao obilježje, koje najviše pada u oci, to su krasne livade, na kojima sam u junu u potpunom cvijetu zatekao Salvia verticillata, Salvia pratensis, Plumbago europaaa, Ajuga genevensis, Leucanthemum vulgare, Orchis maculata i druge vrste. Visoravan proizvodi osobito jecam, raž i krtolu. Pir, kukuruza i duhan od nižeg kvaliteta sadi se samo mjestimice. Podalpinski region, što sam ga opažao izmegju 600 i 1400 m., obuhvata sjeverne završne gore posuške visoravni, Rakitno polje, kao i sjeverne završne gore kotara. U tom obziru dobio sam najznatnija objašnenja na putu preko 1134 m. visokog Radovana; u visini od svojih 950 m. pojaviše se prve bukve, Juni-perus communis pojavio se cešce na pašnjacima; na šumskim livadama Trifolium oehroleucum, Veronica multifida, Succisa pratensis, Rhinanthus minor, Polvgala major, Orchis globosa, Seorzonera rosea, Geranium sanguineum u potpunom razvitku. Na visini klanca Sniježnice, oko 1195 m. kržljave bukve, na golom, drobnom kamenu Paronvchia imbricata, Androsace villosa, Ranun-culus illvricus i montanus, Cerastium grandiflorum, Galium austriacum, Anthvllis Jacguini, Primula columnae, Edraeanthus serpvllifolius i dr.; u predalpinskoj šumi Lonicera alpigena, Lonicera nigra i coerulea, Sambucus racemosus, Thalictrum aguilegifolium, Valeriana montana, Actea spicata, Scolopendrium vulgare, Aspidium lonchitis itd. Divan vidik pružahu 900 m. visoke livade visoravni od Rakitna, u cijoj mi šarenoj flori osobito padoše u oci Narcissus radiiflorus, Scilla pratensis Orobus albus, Orchis incarnata, Orchis coriophora, Orchis globosa, Verbascum phoeniceum i Plantago altissima. Na suvim kamenitim mjestima bjehu

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje