I. Stjenice. U obicnom životu rijetko da ce ko rado povesti rijec o „stjenicama", i vec ako mora, onda ce bezbeli imati za to neprijatna povoda. No pojam stjenice je mnogo veci, nego što se obicno misli. Mnogi poznaju osim obicne proklete krevetske stcenice, koja covjeka kinji (podosta i u ovijem zemljama), najviše još jednu stjenicu na drvetu (opancara). Lajici obicno ne prave velike razlike izmedu stjenica i zareznika. Kao najprostiji znak za razliku napomenucu ovdje samo oruda za daderanje; u stjenice su udešena za bodenje i sisanje (dakle sa rilcem), naprotiv u zareznika za grizeše (dakle s vilicama). Namjera je ovoj raspravi, da manje upucenom citaocu dadne sliku o raznolikosti ovoda reda insekata (o stjenicama). Ne upuštajuci se u podrobnosti, istaknucu samo predstavnike rodova i nekolike narocito zanimljive oblike stjenica. Stjenice spadaju u zareznicki red polukrilaca ponaosob u potcinjeni red krivokrilaca Rasprostranjene su po cijeloj zemlji i dijele se u zemne i vodene stjenice. 1. Zemne stjenice Veci dio ovih vrsta je krilat i razlikuje se od svijeh drugih redova insekata svojstvenim, obicno veoma odurnim mirisom. Izuzetno je taj miris slican mirisu aniza ili zrelog voca. Potice od etericnog ulja, koji se luci iz jedne zasebne žlijezde u prsima, a na rupici izmedu kukova istiskuje na dvor. Poznaju se dojako 9000 vrsta. Mnoge vrste, koje žive u tropama, izazivaju naše divljenje svojom velikom krasotom boje i veoma zacudnijem oblicima. Dijele se na 4 roda. Ciganke. Amo spadaju opšte poznate, krilate, oštro mirisne stjenice na drvetima, opancari, kao i one beskrilne, kao šarlah crvene, crno obilježene stjenice koje se vec u ranom proljecu pojavljuju. 2.Mehkušne stjenice. Lagane, malešne, nježne, blijedo obojene, krilate stjenice, koje se u bezbrojnim vrstama nahode na raznijem biljkama. 3.Kožne stjenice. Amo spada ona mrska, veoma rasprostranjena, beskrilna obicna stjenica krilne, plosnate, mrke, pod drvenom korom živeke stjenice. 4.Duguljaste, velike i grabežljive vrste, koj žive od drugih insekata. Najpoznatija je crnkasta vrsta Ova kažu da vreba obicnu stjenicu. Upljuvak od ove vrste tako je umotan u zalijepljenoj prašini i gadu da se kao takav jedva može poznati. II. Vodene stjenice Blijedo su obojene, žive u mirnijem vodama, grabežljive su i hrane se drugim zareznicima. Žive cak u oceanu, gdjv nema insekata. Dijele se isto kao zemne stjenice na 4 roda skakutice Duguljaste stjenice koje na površini vode skokomice tamoamo tumaraju i love svoj plijen. Najvecma rasprostranjena vrsta je pomorska skakutica škorpijunske vodene stjenice. Amo spada plosnati, sivi vodeni škorpijun slika 2.) u svijem mirnim vodama, i vodeni škorpijun u obliku crte (slika 3.). 3. veslacice. Najpoznatija vrsta ovoga roda je. U Hercegovinn se nalazi i predstavnik tropskih orijaških veslacica i to . [Slike 4. 5. 6.). Pojava jedne vrste u Jevropi vrlo je zanimljiva stvar. Iz Hercegovine imamo dosad 3 primjerka. Prvi je poslao kotarski kancelista g. E. Vilhar u Trebinju. Našao ga je slucajno zimi u glibu rijeke Trebinjcice. Drugi primjerak našao sam ja na Svitanskom blatu kod Draceva (Gabele), a treci je poslao Mustafa ef. Huseinovic, imam u Ljubinju nauznacarke odlikuju se tijem, što ležeci na uznak veoma brzo plivaju po površini vode, mlatajuci snažno zadnjim nogama kao veslima. Obicna je vrsta (Slika 1.). U sistematskim zbirkama zemaljskog muzeja nalaze se vec kao determinirane slijedece vrste: Kurzivno štampanje vrste su rijetke, masno štampane su nove, odnosno odekora opisane vrste.Osim ovijeh vec oznacenih 526 vrsta u 1147 primjeraka imade zemaljski muzej još od prilike deset hiljada neodredenih primjeraka, medu kojima se nahodi velik broj vrsta, koje se u gornjem spisku još ne nalaze. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su: Slike stjenica (Belostoma giganteum, Notonecta glauca L, Ranatra linearis L); spisak vrsta na latinskom jeziku; fusnote.