INFOBIRO: Publikacije
Prehistoriske i rimske starine kod Bačevića blizu Mostara.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Prehistoriske i rimske starine kod Bačevića blizu Mostara.

Autori: V.RADIMSKY

Kada sam pisao moju arheološku studiju o Bišcu polju kod Mostara (vidi Glasnik 1891., str. 159. i d.), mislio sam, da sam to relativno ne baš veliko polje u toliko pretražio, da se na njemu ne ce naci nikakvili novih starina bitne kakve vrijednosti. Ali ukratko za tim priopci mi gospodin inžinir Hugo Jedlicka, da su kod Bacevica nagjena dva rimska sarkofaga, i da se onuda nalaze i ostanci rimske naseobine. To je najbolji dokaz, da se pretraživanje jednoga kraja, a tim više jedne zemlje pravo rekavši nikad ne smije smatrati dovršenim, jer slucaj u svako doba može da iznese novih prijedmeta. Na gornju vijest odoh sa recenim gospodinom iz Mostara u Bacevice, te se uvjerili ne samo da je istina, što mi je javljeno, nego nagjoh takogjer, da kod Bacevica ima još drugih novih starinskih objekata, koje cu ovdje pokušati da opišem. Bacevici je maleno mjesto uz desnu obalu Neretve od prilike km južno od Mostara i ujedno pri zapadnom kraju Bišca polja, a ima ondje veoma star, zidan most, koji pri širini za vožnju od 2-05 m sa dva okna, široka svako po 4*4 m, vodi preko potoka Jasenice. Kada je od prilike postao taj most, ne da se pobliže odrediti. Iznad toga mosta uzdiže se uz desnu obalu potoka Jasenice sa svih strana osamljena, strma glavica, Gradina kod Bacevica kojoj je elipticki zaravanak 15 m dug i 10 m širok. Na tome zaravanku vide se temelji zidina, zidanih lijepom, u kome ima primiješane stucane opeke, i na mnogo mjesta rasutih onuda fragmenata od rimskih žmurnjaka. krupnom ruševinom, te se od zaravanka prama jednoj ravnoj terasi na sjevernom obronku, po prilici 10 m nižoj, prostire veoma deformiran kamenit nasip. I uz krajeve terase raspoznaju se još mjestimice tragovi kamenita nasipa. Izmegju ruševine po pristrancima nalazi se mnoštvo utaraka od rimskog žmurnjaka i ceremita, onda od ilovastog rimskog sugja, narocito od amfora, ali isto tako cesto i utarci od prehistoriekog sugja, gragjenog prostom rukom, a slicnog oblikom i šarom onome, što smo ga upoznali na gradini Kicinu (Glasnik 1891., str. 178.). Gradina bacevicka bila je po tome prehistoricka nasuta gradina, koju su kasnije da im služi za obranu prostrane naseobine ispod nje. Ostanci te rimske naseobine leže u ravnici uz lijevu obalu potoka Jasenice izmegju ovog i željeznice, te zapremaju duljinu od 1100 m i širinu do 200 m. Na cijeloj toj površini nailazi se pri oranju na mnoge zidne temelje, uz to leži tamo amo razbacano arhitekturno kamenje, komadi stupova i si. a pod je svuda posut crijepom, opekom i utarcima od rimskog ilovastog sugja. Po kazivanju mještana sva su zdanja u Bacevicima gragjena od materijala iz tili razvalina. Spomenuta vec dva sarkofaga, koji su po mojoj naredbi otkopani i koji su sada u našem zemaljskom muzeju, bila su uz lijevu obalu Jasenice, od prilike 40 m jedan od drugog, po duljini položeni ocl jugoistoka prama sjeverozapadu, te je u prvoga sljeme od poklopca bilo po prilici 50 era duboko ispod današnje zemaljske površine. Kada sam ja prispio u Bacevice, bio je poklopac vec iskopan, što su, kako se veli, god. 1889. ucinili kopaci blaga, koji su teški poklopac, da ga lakše mognu maknuti, razlomili na dvoje. Taj sarkofag, kome presjek po duljini prikazuje slika 1., a upoprijeko slika 2., ima ove dimenzije: Spoljašna dužina bez temelja . . . 200 cm „ širina „ „ ... 118 Spoljašna visina sarkofaga .... 85 cm „ „ poklopca .... 52 Ukupna visina........137 Unutrašnja dužina sarkofaga . . . 166 „ širina „ .... 84 „ dubljina „ .... 60 Samo je jugozapadna strana ukrašena, dok su ostale strane ostavljene ciste. Ornamentacija te duge strane sastoji, kako slika S. pokazuje, od profiliranog okvira u sredini, 69 cm dugackog i 38 cm širokog, ali u polju nema natpisa. S obje strane okvirene ploce ima po jedan ornamentiran trak, 17 cm širok i 48 cm visok, koji u sredini ima cetverolistu rozetu a po uglovima palmete. Ugaona cela na poklopcu s te su strane ukrašena lozom i grožgjem. U tu dugu stranu usjecena je valjda po varvarima, koji su ovamo navalili iza Rimljana po njihovu odlasku 14 cm široka jama, da se sarkofag mogne porobiti, ne odigavši teški poklopac. Razumije se, da se poslije tolikog, ponovnog posizauja za sadržinom sarkofaga, pri cemu je i vecina kosti izbacena, ništa nije unutri moglo naci, te sam tako i ja samo našao oštricu željeznog noža od 8l/2cm, duljine i 2 1/2cm širine u zemlji, što je bila u sarkofagu. Drugi je sarkofag oblikom i ukrasom prvome sasvim slican, ali nije više imao poklopca, pa ja mislim, da sam jedan ulomak od ovoga vidio kao poklopac nad dimnjakom jedne kuce u Bacevicima. Ovaj drugi sarkofag pokazuje slika 4., a ima ove dimenzije: Spoljašnja dužina bez temelja . . . 190 cm širina „ „ ... 120 Ukupna visina ........72 Unutrašnja dužina . . . . ... 158 širina . . ... . . 84 visina.......52 U tom drugom sarkofagu ne nag'joh baš ništa. Vrijedno je najposlije da se još spomenu 4 gromile, koje se uzdižu sjeverozapadno od Bacevica na brdu Hume. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su slike i presjeci sarkofaga.

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.