Pristup. Za prekopavanje gromila na Glasincu 1892. bio je ovaj program ustanovljen. U jednu ruku trebalo je one nekropole, u kojima je prekopavanje prijašnjih godina otpoceto, ali ne posve dovršeno, do kraja prekopati, u drugu pak ruku valjalo je nova podrucja eksploatirati, i to tako, da se tim prekopavanjem presijece jedan dio Grlasinca u pravcu od sjevera k jugu. Tome je zadatku u toliko udovoljeno, da su nekropole Pod Pecinama, kod Bandinog Odžaka i Cavarina, koje su dosele samo djelomice bile ispitane, sada posve pretražene, i da su one kod Podvitnja, u Dubokom i Kovacevom dolu, na Hrastovaci, Mlagju, kod Citluka i Pariževica sasvim otkopane. Na taj nacin otvorena je posve eksploatirana staza u širini od; 5 i u duljini od 8 hm. Da se dobiju podaci, po kojima bi se udesilo prekopavanje druge godine u novom podrucju, to je u nekropolama Senkovicima, Borovskom i Rusanovicima mjestimice preduzeto prekopavanje za pokus, a uspjeh je prikazan pri kraju ovog izvještaja o nahogjajima. Gore navedenih sedam do kraja ispitanih nekropola grupiraju se oko gradina BulukoAane, Hreljingrada, Vitnja, Mlagja i Komina, koji zatvaraju istocni kraj Glasinca, te cuvaju pariževieku dolinu, Djedovsko polie i Ivanpolie, adie se hvataju Glasinackog polja. Grobišta su tako smještena oko gradina, da se stalno mora uzeti, da ovima pripadaju, i Od nepoznatih do sada nekropola nagjene su prigodom daljeg ispitivanja toga podrucja još tri. To su gromile kod Vražica, Pediše, Bijele vode i Varage, koje su gotovo vec u šumskom podrucju Romanije planine. Kod Pediše i Bijele vode nagjene su i dvije nasute gromile. Gradic kod Bijele vode, od prilike šest kilometara sjeverozapadno od PodRomanija, straži nad jednom dumacom, u kojoj ima divno vrelo. Utvrda, slika 1, sagragjena je na vrlo strmom pristranku na oblik polukruga. Zidine su na suho uzidane i ne vidi im se ulaz. U šumi i u dolini ima oko 30 omanjih gromila. I gradina kod Pediše zidana fe na suho, na oblik trokuta i to nti obronku, koji prama istocnoj stranji strmo opada, slika 2. on zatvara put iz Sokoca u Pediše. Gromile su djelomice u recenom mjestu, djelomice su rasute oko gradine, te vecinom imaju omanje dimenzije, dosižuci jedva 6 m u premjeru. Nekropola kod Vražica, 3 km zapadno od Sokoca, pripada podrucju gradine Puhovca, koju je vec dr. Truhelka potanje opisao. Mnogim livadama isprekidani dio šume Varage leži od prilike 8 km jugozapadno od PodRomanije. Na jednoj od najvecih cistina vide se tragovi na suho gragjenih zidina, koje megjutim, kako se cini, ne pripadaju kakoj utvrdi, nego prije podovima od kuca. U bližnjoj prašumi mogu se mjestimice vidjeti tragovi stare kaldrme. Oko recenih zidina prostire se mala nekropola. U izvještaju o nahogjajima, što ovdje slijedi, upotrijebljavana je poglavito ona terminologija za rukotvorine, kojima se je služio dr. Hoernes i dr. Truhelka u raspravama „ Grabhiigeliunde von Glasinac in Bosnien" (Nahogjaji u gromilama glasinaekirn, Bec. 1889. Naklada antropološkog društva), i „Die Nekropolen von Glasinac in Bosnien" (Nekropole na Glasincu u Bosni, Bec, 1889. Naklada antropološkog društva). To se osobito tice klasifikacije fibula po fibulama na obluk s jednom petljom, kvrgastim fibulama, fibulama s dugmetima i cunolikim fibulama, prema tipima koje prikazuju slike 177., 179., 180. i 181. u Hoernesovoj raspravi. Za izraz „Brillenfibel" upotrijebljen je u ovom izvještaju izraz „spiralna fibula", a tipicna glasinacka fibula oznacivana je dosljedno kao fibula na obluk sa dvije petlje, s narocitom specifikacijom nožice. Pri oznacivanju dimenzija gromilama uzimana je, kad se temelj nije odviše odmicao od oblika kolo bara, osrednja mjera; pri izrazitim elipsama naznacena je duljina od obje osi. Visinom gromila oznacivan je vazda razmak najviše tacke na vrhu od prirodnog tla. U pogledu podataka, koji oznacuju položaj nespaljenih lešina, mora se primjetiti, da na prvom mjestu oznacena strana svijeta vazda znaci onu stranu, gdje je glava. Kad u izvještaju nije naznacen položaj nespaljenih lešina, onda je govor samo o ulomcima kostura. Ilovaste posude i utarci od ilovastog sugja, ako su sredovjeke ili novovjeke, vazda su pobliže oznacene, dok u pogledu prehistorickih posuda nije pridana nikaka pobliža oznaka. Izvještaj o nahogjajima. Hreljingrad, Hrastovaca i Kovacevom dolu. Obje se nekrppole gomilaju oko Hreljingrada, na obronku gore Pliješa kod Kule. Gora Pliješ pružila se u pariževicko polje, te se usedlinom Previjom hvata boka gorske kose Hrastovace. Pri dnu Hreljingrada u Kovacevom dolu prostire se jedna, a po obroncima Hrastovace druga nekropola. Sam grad opasao je svojim bedemom nekoliko humki, o kojima govorim pod imenom Hreljingrada. U utvrdi kao i po nasipima prekopavano je za pokus, te se pri tome ovo opazilo. Pri ulazu na sjeveroistocnoj strani nagjeni su tragovi zidovima lijepom primitivno uzidanim. Sama je ograda nasuta od lomljenog kamena, šljunka i zemlje, te je gore utabana. U nasipu nagjeno je mnoštvo utaraka od prehistorickog ilovastog sugja, kosti od goveceta, divlje svinje, ovce, koze i psa, kao i drvenog ugljevlja i pecene zemlje. Hreljingrad. Gromila I. Premjer 5 m, visina 05 m, od prikupljenog i lomljenog kamena. U njoj je nagjen kostur sa dvije jednostavno spirale od broncane žice, jednim okruglim bjelutkovim grumeckom iz potoka i s jednim kalcitnim kristalom. U nasutom materijalu nekoliko utaraka od prehistorickog ilovastog sugja. Gro mila II. i III. Premjer 5"5m, visina 0*6 w, od prikupljenog kamena. Do nekolicine utaraka od ilovastog sugja i govegjih kosti prazna. Kovacev do. Gromi1a I. Premjer 9*6m, visina lm, od prikupljenog i lemljenog kamena nasuta. U gromili blizu tla jedan sloj tucanog kamena. U južnoj polovici gromile nagjena su dva od zapada prama istoku položena kostura s ovim prilozima: Kod I. kostura: 2 narukvice, ljevene od bronca, savacene, zmijolike. Broncana, savacena zaponka s krstolikom, rozeti slicnom, na obodu perastom paftom u sredini. Krstoliko, broncano dugme. Ulomci dvostru