Grcki istoriograf. vizantijski Car-pisac Konstantni Porfirogenet zabilježio nam je u svome znamenitom djelu: ,,De administrando imperio" onu prekrasnu, i zanimljiva pricu, koja nam pripovijeda, kako je naš narod došao iz svoje prastare zakarpatske postojbine u današnju svoju domovinu, predvogjen petericom one poznate brace i njihovijem sestrama: Tugom i Bugom. Da je ova prica neka vrsta narodne alegorije, koja nam pod imenom peterice brace i dviju sestara ništa drugo ne kazuje, do li sedmeroplemeni narod, o cemii je vec uceni hrvatski povjesnicar V. Klajic u jednome od pretprošlogodišnjijeh .,Vijenaca" veoma umno i lijepo tumacio na temelju same kriticne istorije, uza što. pristaje kako se cini i visoko uceni Rus Filippov — o tome svemu mi ne cemo ovdje govoriti, jer se to našeg prijedmeta ne tice. Samo cemo to ovdje istaknuti i zabilježiti, kako i ovdašnji narod prica o jednome clanu, kako bismo rekli, te sedmeroosohne obitelji, a to je o poznatoj nam sestri Bugi. 0 njoj su nam se najcistije price sacuvale u mjestu „Buško Blato" u Hercegovini. Kod tamošnjijeh stanovnika sacuvala se o njoj uspomena pod raznijem imenima, kao primjerice budi receno: Kraljica Buga, kraljica Blizanka, kraljica Bužana, te uz to još pripovijedaju i o njezinom stalnom obitalištu Bužan-gradu. oznacujuci mu pri tome još i samo mjesto. Tamo imade i jedno mjesto, koje se zove „Kraljicina Prispa". No najznamenitije je za nas, što još i sada tamo ima porodica Bužana, koja u svojoj tradicionalnoj genealogiji izvodi genezu svoju još od kraljevskog roda. Sto je važno, što se i sada sami zovu, a i drugi ih njihovi mješcani zovu nekako upravo pod žensku, N. pr. ako se govori o jednoj osobi tog plemena, uvijek ce se kazati: Mato Bužana, Ivan Bužana, Grgo Bužana i t. d. Govorili se o više njih, uvijek ce se kazati nikako drugcije nego Bužane. a ne kako bi pravilnije za jedninu bilo: Bužan ili Bužanin. ili što takog slicna, a za množinu: Bužani ili kakim slicnim nacinom.