Prvotni nacin vadenja vatre taj je, da se drvo tare o drvo, ili da se zašiljeni drveni štapic vrti u rupi kakvog drveta. Ovako vade vatru još danas mnogi divlji narodi, koji ne poznavaju drugog nacina, pa nekoji naobraženiji narodi, kojima šibice nijesu poznate. Pošljednji posluže se starim nacinom onda, kad žele imati cistu svetu ili živu vatru, kako se kaže u Bosni i Hercegovini. U ovijem zemljama vadi se živa vatra na ove nacine: U Jablanici — kako mi je kazivao gimnazijalac Popovic — zabiju dva suha drenova koca u razmaku od 20-30cm cvrsto u zemlju, da iz nje vire po prilici 40—50 cm. Na nutarnjoj strani ovijeh kolaca nacine po tri rupe, u koje se metne na krajevima zašiljeno, oko 20—30 cm dugacko suho vreteno od drenovine. Da se u zemlju zabijeni kolci ne izvade, svežu ih iznad vretena užetom, koje cvrsto drži jedan momak, odapiruci se jednom nogom u onaj kolac, sa kojega tegli. I oko vretena obmota se jedno uže. Krajeve ovog užeta tegle na suprotnu stranu dva covjeka, koji tako sjede na zemlji, da jedan svoje noge upre u noge drugoga. Dok ova dvojica vreteno brzo okrecu, metne jedan covjek u mašice ili u rascijepljeno drvce trud, pa ga prinese jednoj rupi, u kojoj se vreteno vrti, da ga tu zapali. Ako je tri puta uzalud kušao, da pripali trud, onda se okane posla, veleci „da nije sudeno, da bude lijek". U Docu kod Sarajeva vade živu vatru po pripovijedanju gimnazijalca Popovica ovako: Od prostog ili obicnog drveta nacini se kladica. U nju zavrte se cvrsto dva oko 40—50 cm visoka lipova kocica, a u ta dva kocica zavrti se oko 20—30 cm, dugacak kolic, taksfer od lipova drveta. Oko kolica treba obmotati kajiš. Momak, koji hoce da izvadi živu vatru, nasloni cekrk — ovako zovu ovu spravu u Docu — uz zid, odupre se nogama u kladicu, pa onda okrece brzo kajšem kolic, dok se ne zapali. Cim se je zapalio, uzme trud, da ga pripali, onda iscijepa kolik kocice, da njima živu vatru loži. U Gacku vade živu vatru iz gvožda, kako mi je kazivao gimnazijalac Šcepan Grdic. Uzmu naime komad gvožda, pa ga metnu na nakovanj, te udaraju po njemu sve dotlen, dok se ne mogne na njemu trud zapaliti. Za što se ovdje živa vatra vadi? Za lijek! Ako ima ko rane ili kraste, onda se po ranama ili krastama pepeo od žive vatre posipa. Gimnazijalac, Popovic kazao mi je, da je vidio uspjeh ovakog posipanja. U Gacku vjeruju: Kada trudna žena gleda požar, onda se na djetetu, pošto ga rodi, barem do 20. godine pojaviti crveni osip. Protiv toga može samo živa vatra pomoni. Trud, koji se na njoj pripali, sprži se i satre, pa se onda dade djetetu u vodi, da to popije. Po narodnom kazivanju može se živa vatra najbolje cuvati u balegi .Živa vatra prodaje se ovdje za skupe novce (za 1, 2 i više forinti).