INFOBIRO: Publikacije
Rezbarija na kori.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Rezbarija na kori.

Autori: FRANJO FIALA

Drvena rezbarija, u koliko se tice primitivne kucne industrije, nije u Bosni i Hercegovini nipošto rijetka. Za letnje paše u planini, kao i za dugih zimnjih veceri nacinjaju gorštaci kojekakvu kucnu spravu, pa je onda našaraju svakojakom rezbarijom. Tu se stvaraju pehari, žlice, ibrici, sanduci, vretena i druge stvari za kucu, ali se rijetko kada nose na pazar, jer ih seljanin obicno gradi za svoju potrebu. Našlo se je doduše dojako nekoliko darovitih rezbara, pa takve svoje radove, koji se slobodno mogu takmiciti s proizvodima te ruke iz alpinskih krajeva, donose na Pazar, ali je malo takih. Veoma star i zanimljiv komad tako zvane rezbarije na kori darovao je zemaljskom muzeju c. i kr. kapetan Krajcevic u Rogatici. Taj objekat, sviralica iz gajdi, namakao je receni kapetan u sjevernoj Bosni. Široko zjalo optoceno je vijencem od pet jednostavnih štitova, od kojih je u svakome do polovice uložen komad mrke kore; s dbnje strane zarubljen je vijenac ¾ cm širokom lozom, uz koju se s obje strane vide figuralno prikazani lovacki prizori. Jedna strana, slika 1. priklopljene tabele, prikazuje lov na zeceve. Lukom oružani lovac nišani na zeca, koga goni jedan hrt; u odjece lovceve udara u oci šešir neobicna oblika, što mu je na glavi i gajtanima opšiven kaput. Pas i zec vrlo su prirodno izradeni, a drvece je šematicki prikazano. Taj prizor završuje 1 cm širok trak, na kome onda slijedi na otvorenijem polju prikazana lisica, kako je goni jedan hrt. Ovaj prizor prema pisku završuje ½ cm širok trak s vijencem od pet štitova. Na drugoj strani, slika 2. opet je u prvom polju prikazan isto takav lov na zeceve; u drugom, odužem polju vidi se nejasno izrezana životinjska podoba, koju goni hrt. Po hrptu je sviralica u svu duž dekorirana trakom, na kome su po srediii nanizane poprecne crtice, a po stranama mu tece motiv od palmeta. Da li taj komad potjece iz srednjeg vijeka, ili da li onaj vještak, koji je to izradio pripada novijem vremenu, te je pri svojoj radlji imao kaki stariji uzor pred ocima, to se ne može pouzdano ustvrditi. Nego po oblicju toga objekta i kako je održan može mu se prisuditi najmanje sto godina. Na pridanoj tabeli prikazana je gore opisana sviralica u 3/4 nar. vel. sa dvije strane. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne je slika sviralice na gajdi sa rezbarijom.

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.