I. Rimske razraline u Gracu. Po kotlini kod Posušja u sjeverozapadnoj Hercegovini svuda se vigjaju ostanci nekadašnje rimske naseobine. Blizu mjesta Gorice, Vinjana; Batina, Posušja i Graca više puta su nagjeni rimski grobovi, natpisi i podori zgrada. Najveci i relativno najbolje ocuvani rimski podor na jednom je brijegu iznad župnicke kuce u mjestu Gracu, koja leži na jugoistocnom kraju posušacke kotline pri dnu brda, što su opasala tu kotlinu. Taj brijeg stanovnici gradacki nazivaju i Gradinom. Slika 1., Fig. 1 prikazuje tlocrt razvaline, kako je od prilike sacinjen. Presjeci izvedeni u pravcima AB i CD tlocrta prikazani su u istoj slici, Fig. 2 i 3. Na tlocrtu debljim linijama markirani temeljni zidovi te zgrade održani su danas samo još u jezgri svojoj, u debljini od 06—0*8 m, a u visini od 04—08 m po prilici; tesanoga kamenja, kojim su bili obzidani, nema nikako, jer su ga mještani za prijašnjih vremena upotrijebili za gradnju svojih kuca. Materijal je u tim zidinama obicno pravilno tesan vapnenac; veoma cvrsti lijep vrlo je ispremiješan komadicima opeke. Ulaz je, sudeci po stepenicama, koje su još do pred 4 godine postojale, bio s jugozapadnog procelja. Recene stepenice, od kojih sam još godine 1888. imao prilike vidjeti kamenite stube, vodile su na sjeverozapadnoj strani brijega u širini od 472 m po prilici u neko, 5 m široko, terasi slicno predvorje na sjeverozapadnoj strani. Od tuda kanda je nastavak stepenica vodio do druge, od prilike 9 m više terase i dalje k ulazu u zgradu. Iznad ovog podora, na povoru brijega, plitkim zasjekom razdijeljenu, vide se ostanci utvrde, koja je, po njenoj gradnji sudeci, svakako rimska. Narod je zove „Kulinom", Zaravanak na glavici jajolike je podobe i ogragjen zidom, uzidanim lijepom. Zidine, koje mjestimice još dopiru do 1 m visine, uzidane su od lomljena kamena lijepom, u kome su pomiješani komadici opeke. Dugi premjer utvrde iznosi 100m, poprecni premjer 70 m. Na sjevernoj strani vidi se trag velikim vratima; na južnoj strani uzdiže se zemljana humka, koja pri temelju mjeri 30m i visoka je 11m, te na vrhu nosi ostanke cetverouglastog nekog zidanog zdanja. Oni sastoje od zida, zidana lijepom od lomljena kamena, te je po kazivanju nekih seljaka još do pred 10 godina taj zid imao visinu odrasla covjeka; danas se jedva 1/2 m visoki ostanci uzdižu iz ruševine. Na sjevernoj strani toga brijega, ondje gdje ograda vodi preko njega, ima malen, 1 m širok ulaz. Slika 2., Fig. 1 prikazuje tlocrt recene utvrde, slika 2., Fig. 2 prikazuje Gradinu i Kulinu s okolnim zemljištem u prosjeku. Prigodom pregledanja tih prostorija u maju 1892., prekopavano je ponešto za pokus kako na Gradini tako i na Kulini, te je tom prilikom izbio ovaj rezultat. Na Gradini pretražene su samo i raskopane tri male hrpe ruševine, od kojih je jedna bila na najgornjoj terasi, a obje druge u temeljnim zidinama zdanja. Na tim hrpama ruševine udari mi u oci nekoliko glatkih ulomaka od stupova, kao i fragmenti od direka bez dekoracije. Pri raskopavanju nagjeno je od dekoriranih arhitekturnih komada ovo: Jedan dekorirani komad direka, slika 3.; ulomak od glavice, koji prikazuje orla, tabla /., oko 18 cm2; jedna orlovska glava s komadicima olova u oeištima; razni fragmenti glavica, lozom ukrašeni, tabla I., 10 do 20 cm2; kanelirani fragmenti stupova i mnoštvo glatkih komada direka, sve od sitnozrnastog vapnenca gragjeno, a pripada rimskokorintickom slogu. Od natpisa nagjeni su ovi fragmenti: Jedna ploca, slika 4. Visina ploce 45 cm, širina 40 cm, debljina 15 cm. Visina je pismena 70 mm, razmak redova 60 mm. Tabla II., slika 1. Visina pismena 50 mm, razmak redova 25 mm. TA STA Tabla IZ, slika 2. Visina slova 52 mm, po karakteru pisma iz I. ili II. vijeka po Hr. ET • DT Tabla II, slika 3. Visina pismena 60 mm, razmak redova 30 mm. TAE TI Tabla II, slika 4. Visina pismena 40 mm, razmak redova 15 mm. 1. vX 2. LO 2. locus concessus? 3. UNT 3. [posuerJvrnt Tabla II, slika 5. i 6. pripadaju nekome natpisu. Visina pismena 24 mm, razmak redova 5 mm. 1. OCILIE M 1. Procilie M2. I PIAE : C) 2. ... piše G[(onjugi)] 3.' N : LA 3. N : LA 4. jA MAy 4. IA • MA Po karakteru pisma pripada natpis cetvrtome vijeku. Tabla I, slika 7. visina pismena 35 mm. O • R Nedaleko Gradine nagjene su. na jednoj njivi dvije rimske opeke, slika 5. i 6. s otiskom „Pansiana". Vec je za više štacija u Hercegovini utvrgjen uvoz takih opeka iz neke fabrike u sjevernoj Italiji. Od ilovastih rukotvorina nagjeno je na Gradini samo nekoliko fragmenata karakteristicnih rimskih posuda, gragjenih na tocilo. Na Kulini bio je pokusnom prekopavanju samo neznatan rezultat. Blizu ulaza na sjevernoj strani povucen je 3 m dugacak jarak, koji je u lubliini od O8 m dosegao do živca; nagjeni su samo utarci od sugja, graonno rukom i na tocilo, ozarena zemlja i nekoliko grumenja za drobljenje žita. U zidinama, koje se uzdižu na brežuljku, što je u južnom dijelu zidom opasanog prostora, kroz duže su vrijeme rovali kopaci blaga, ali nijesu, kako sam saznao od jednoga izmegju njih, našli ništa osobito,im nekoliko utaraka od sugja. Po razvalinama, što su u selu Gracu blizu kuca, nije dosele bilo opsežnijega prekopavanja, ali je dosta toga slucajem nagjeno i za zemaljski muzej namaknuto. Od rukotvorina rimske provenijencije nagjeno je dosele na Gradini i po njivama u najbližoj njenoj blizini ovo: Broncani šestar (šestar za redukciju); kraci su mu 18 cm dugi i ukrašeni sitnim usavacenim kolobarcicima i punktiranim linijama; na glavi je pricvršcen klinom. Patina je lijepo zagasito zelena i sjaji se. Tabla III, slika 1. Broncani kljuc, s drškom na kraju okruglo probijenim; sjekirica mu je duga 25 mm, kljuc je dug 65 mm, patina otvoreno zelena. Tabla III, slika 2. Šiljasti željezni kljuc, dug 88 mm. Tabla III, slika 3. Broncani prsten sa nesavacenom plojkom; patina vecim dijelom sastrugana; premjer 19 mm. Tabla III, slika 4. Željezni prsten, premjer 17 mm; u plojci mu je valjda bila obojena, folinom podložena pasta. Tabla III, slika 5. Broncana strugali