Ovaj clanak ne smjera na to, da podrodno pretrese koleopternu faunu Sarajevske okoline, s toga iznosim samo interesantnije i karakteristicnije vrste, a ostale zareznike napomenucu po vrstama ili samo po familijama. Pri ovome mi je više do toga, da prijatno utjecem na laike i prijatelje prirode, e da bih u njima probudio interes za sabiranje i posmatranje insekata osobito zareznika, zbog cega cu tacnije da govorim o nekim metodama sabiranja. Krenimo se koncem aprila ili pocetkom maja na put duž obale Miljacke uz rijeku. Zaustavimo se ondje, gdje je matica šira i gdje je voda ostavila koje povece i suvo mjesto. Fini mokri ilovasti pijesak krije u sebi mnoštvo zareznika, koji se naskoro pojave pri gaženju i rijenju mokroga pijeska: mnoge male , kao n. pr. majušne vrste.. Na vlažnim, ilovastim mjestima matice i obale osobito u hladu vrbovog i jovinog grmlja žive mnoge male vrste zareznika kao: više vrsta od ko želi, da ove životinje posmatra i sabira, taj se svakojako treba da nakani, da se posadi ili još bolje da se pruži na takva vlažna, ilovasta i Pjeskovita mjesta obale. Tada ce se cuditi, kako tu sve kipti, živo se mice i gmiže na malom prostoru od ne puno jednoga kvadratnog metra, kako su se tu zbile najrazlicnije vrste zareznika, gdje se neke tromo, gotovo neprimjetno pomicu, kao malene, cesto puta pijeskom i ilovacom omotane, druge se opet žurno tamo amo vrze. Pri kraju vode pod kamenjem nalaze se: više malenijeh vrsta. Po svježem lišcu vrbovog i jovinog grmlja kipti j mnoštvo (medu njima cesto i jedan varijetet možemo ih uhvatiti, ako pod grmljem raširimo kigaobran, pa udarimo nekoliko puta štapom po grmlju. Na jednom ilovastom, mokrom mjestu blizu puta, naci cemo vecinom rijetki i dr. Kod švajcareke kuce svrnimo na lijevo i držimo se potoka Mošcanice. Pri donjoj strani hrapavog, vodom oplakanog kamenja žive zadružno ponajviše u velikom broju, cesto po 100 komada zajedno, više vrsta .Ovi mali vecom casti tamno obojani zareznici, tako cvrsto prijonu svojim pandžama o hrapavom kamenju, da ih voda ne može odvojiti. Takoder je i mahovina, koja je cesto o kamenju u vodi prilijepljena, ponajviše puna ovijeh zareznika. Vrlo je lako uhvatiti, odvojivši ih od kamenja malom kicicom, špiritom nakvašenom. Duž puta naci cemo pod kamenjem mnogobrojne zareznike iz najrazlicnijih familija, medu ostalima: Osobitu pažnju valja da obratimo mravljim kolonijama, koje pod kamenjem žive, jer tu ima više vrsta vrlo interesantnijeh zareznika, tako zvanih (mravlji prijatelji), koji ponajviše žive kod mrava kao parasiti (nametnici). Medu njima, a u nekoliko nalik na njih po izgledu, boji i kretanju, trckaraju n. pr. interesantne vrste, koje nijesu ovdje rijetke. Po bašcama i livadama, po travom obraslim kolonijama žutih bašcenih mrava, poput krticinih brežuljcica, naci cemo koji nema ociju. Takoder i jedan egzemplar, koji je dosad samo u Grckoj poznat bio, može se uhvatiti pod kamenom u društvu žutih mrava. Na samom putu naci cemo gdje puzi gdje po koja kojega sam ja prije dvije godine blizu Sarajeva pronašao. U zelenim stabljikama neke vrste mlecike naici cemo na, ponajviše u parovima, vrlo malo poznatu vrstu ooikovih potkornjaka. On izjede moždinu biljkinu, ali nije lako nalazi li se u biljci, jer pri svemu tomu biljka izgleda svježa i zdrava, samo na vrhu stabljike može se opaziti pri aciom ispitivanju jedna rupica s ostancima od izmetina. Ko želi ovu votinjicu imati, treba da biljku polagano prosijece po dužini. Ustavimo se opet kod jedne male bare, u kojoj stoje razne vodepe biljke pošto nas tu obilan lov ceka. Pošto smo nekoliko puta prevukli vodenom mrežom preko biljaka, što pod vodom stoje, pregledajmo sadržinu njezinu. Tu cemo naci mnoštvo manjijeh i vecijeh vodenijeh zareznika, osobito socivicama vodenim) i više vrsta..Ovi metalno zelenoplavetno i crveno obojani, vrlo brzi lisni zareznici sjede na vodenim biljkama cesto u velikom broju. Po spoljašnjem izgledu vrlo nalikuju na za koje ih pocetnici i laici ponajviše i drže. U sito za zareznike baci se staro, gnjilo lišce, mahovina i t. d., što pod grmljem leži, pa se prosije. Ko nema takovoga sita, neka pojedine slojeve toga lišca i crnice turi na bijelo platno ili u razapeti kišobran, pa neka pretraži sadržinu. Tu ce naci zareznike najrazlicnijih redova i familija, napominjemo: više vrsta. Obilan lov daje i grmlje na obroncima, po kojima ponajviše raste hrast, klen, grab, bukva divlje vrste voca, i (glog). Tresavši ovo grmlje štapom ili kišobranom — kao što sam prije naznacio — ulovi se mecu ostalijem mnoge razne vrste ž (na javorovom cvijecu), (na cvjetnijem kruškama); medu ostalima, rijetkog (na hrastovima), razne oblike (osobito na ljeskovu grmlju) (rijetko) od drugih familija osobito razne kao vrsta. Malene livade i niske biljke medu grmljem snabdjevaju nas obilnim vrstama najrazlicnijih zareznika, osobito onijeh sa surlama i ako se mrežom preko biljaka prevuce. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su fusnote.