Kao Bosna obiluje i Hercegovina prehistorickim spomenicima. Gromile i gradine jednako cesto nalaziš tu i tamo, ali ipak ceš pomno motreci vec u spoljašnjoj gradi gromila opaziti razliku. Dok su gromile na Glasincu i po Bosni malene, oniske, u Hercegovini su gorostasne. Humke nasute umjetno od pribrana kamenja, kojim podnica mjeri 30—40 metara u premjeru a visina 4—5 m, nijesu ovgje rijetke, a gromila sa jedno 20 m premjera, koja se na Glasincu broji medu rijetke, u južnoj Hercegovini broji se medu malene. Niz tih Hercegovackih gromila ako i nije gust kao na Glasincu, zaprema veliki prostor, a naci ceš ih svuda od Glamoca do Crne gore, od Neretve i Vrbasa do mora. Po velicini gromila sudili bismo, da u njima nije po jedna grobnica, vec po više njih, a iskustvo potvrduje taj sud. Nekoc bijahu te gromile, koje nam se danas cine nepravilne hrpe kamenja, po nekom pravilu zidane, a prolazeci iz Hutova u Gradac kod Neuma našao sam gromilu, koja je svoj prvotni oblik sve do danas sacuvala. S desnu stranu na po puta u Gradac nalazi se ta gromila u ravni. Premjer joj je oko 30 m, visina 4*5 m. Temelj gromile opasala je do 2 m, visoka, od golemih litica podignuta suhozidina. Prostor u tom kolu zasut je kamenjem a po vrhu je gromila zaobljena. Ali i unutarnja konštrukcija tih gromila razlicita je od onih na Glasincu. Pokojnici sahranjeni pod gromilom nijesu položeni na golu zemlju, vec u škrinju, nacinjenu od golemih neotesanih ploca, a pokritu slicnim zaklopcem. Polazeci u Gradac kod Neuma kušao sam da raskopam jednu od gromila, koje se nalaze u nekropoli na Brocancu više Graca. Za pokus odabrao sam najvecu, u priloženoj slici 1. sa 1 oznacenu gromilu a sreca htjede da se namjerih tik zapadnog kraja gromile na kamenitu cistu. Ta škrinja sastavljena je od dvije ploce, duge 1 m a visoke 90 cm, a s uže strane od dvije široke 60 cm a visoke 90 cm, te je zapremala prostor od 60 X 90 cm. U tako kratkom lijesu nije mrtvac mogao ležati, vec ga sahraniše ili cuceca ili skvrcena. U škrinji osim smrvljenih ljudskih kosti ne bijaše ni jednog trunka, za koga bgt trunka, za koga bi se moglo reci, da su ga namjerice metnuli uz pokojnika. Kosti, zemlja i sitni šljunak bijaše vas inventar tog groba. Pošavši s Brocanca jedno 500 koracaja Gracu namjerih se nanu razgradenu gromilu, s koje su kamen digli za cestu, te pod tom nadoh još netaknutu cistu, utonulu u zemlju. Bila je nešto Ganja od opisane, a inace posve jednaka, no i u njoj ne bijaše uz smrvljene kosti ništa. Trecu gromilu pretražio sam u Gracu na sjeverozapadnoJ strani „ pomanja, u premjeru 15 m, u visini 1'5 m, a na sjevero istocnom joj kraju bijahu usporedo dvije grobnice. Ove bijahu duguljaste, 180 m duge, 45 cm široke, mjesto plocama ozidane kamenjem a pokrite sa više komada ploca i kamena. Mrtvac ; bšaše u objema položen na leca, ali ni tu ne bijaše uz njega ništa. Jedini predmet što ga mogoh ponijeti za muzej, bijaše dosta dobro sacuvana lubaša iz pedne od tih grobnica. drugoj nekropoli, na Radimnji kod Stoca, sa sjeverne strane mostarske ceste, raskopao sam cetiri gromile, tri pomanje u premjeru 12—15 m i jednu veliku, u premjeru 25 t, u visini nešto manje od 3 m. U manjim gromilama bijaše po jedan kostur, položen na ravni od zapada (glava) k istoku. Dvije gromile ne imadahu uz mrtvaca ništa, u trecoj nadoh ulomke —od dvije posudice, tehnicki vrlo nesavršeno izradene, kao najlošije posude sa Glasinca ili sa Zlatišta. Ona velika gromila pokrivala je kao i gromile na Brocancu kamenitu cistu, a u šoj nadoh sahrašene kosti bez ikoga drugog predmeta, ali je zanimljiva s toga, što je na njoj nacinjen u razmjerno mlace vrijeme grob. Bijaše to skeletni grob, položen oko 1 m pod površinom gromile, a 1*80 m nad živcem. Uz mrtvaca bijahu ovi predmeti : 1. 2 narukvice od broncana teneceta (slika 1. i 2.) uriješen ukusno punktiranim ornamentom, što ga prikazuje slika 3.; 2. 3 fibule na obluk u kojih su oba kraja sploštena, šira ploha uzvinuta je na dnu u žlijeb, gdje se jezicac zapinje, a na užoj pricvršcen je jezicac klincem. Ove fibule prikazuju nam u nizu prehistorickih starina, nacenih u Bosni i Hercegovini nov tip. Ako nas na prvi pogled sjecaju srodnih oblika glasinackih, bitno se od ovih razlikuju time, što je tamo jezicac i obluk uvijek u jednom komadu, a ovdje je na baglavu .Sve tri fibule uriješene su na zaponu koluticima i piknjama, a jedna (slika 5.) na : luku zarescima ; 3. ukosnica, savita od broncane žice (slika 7.) sa vijugastom glavicom, i 4. komadic narukvice od crnog stakla (slika 8.) Docim nas one dvije narukvice po tehnickoj i stilistickoj izradbi sjecaju najboljih umjetnicknh proizvoda broncane kulture mladega stepena, kojoj bi donekle odgovarala i ona ukosnica glasinackog oblika (slika 7.), one tri fibule predstavljaju stepen propa j danja te kulture, a narocito jezicac, koji je u njih na baglavu, sjeca na tehniku dobe , gdje su skoro sve fibule slicno konštruirane. I staklene narukvice, od koje se tu našao samo mali ulomak, cesto su sastavine inventara latenskih grobišta. Sva je prilika, da je prema tome ta mlada grobnica u onoj gromili nastala u razdoblju, kad je halštatska kultura u ovim krajevima uzmicala pred latenskom. Ovaj nalaz nije ni u kakoj svezi sa megalitickom grobnicom, više koje je gromila sazidana, te nam ne daje nikaka uporišta za ocjenjivanje starine hercegovackih gromila. Nestašica bronca u tim cistama i utarci nesavršenih posuda, prinukali bi nas, da postanak njihov stavimo u doba prije broncanog, ali svakako možemo te spomenike smatrati mnogo drevnijim od glasinackih, jer je u te primorske krajeve grcka kultura ranije dospjela i enhoricku potisnula. Pomnije proucavanje tih spomenika razjasnice i to pitanje. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su slike (Skice nekropola i grobnica na Brocancu i Gracu, Predmeti nadeni na gromili Radimlja kod Stoca); fusnote.