Meteorologicki uticaji (toplota, kiša i vjetar) uplivišu u veliko na bilje svakog kraja. Klijanje, listanje, cvjetanje i plod zavise posve o spomenutim ciniteljima. Ispituje li se temperatura, oborine i vjetar t. j. podnebje idi klima nekog kraja, bice korisno, ako se bilježi i upliv klime na bilje. Bilješke o listanju, cvjetanju, dozrijevanju i opadanju lišca u bilja nekog kraja ili tako zvana fenologicka opažanja, razjašnjuju nam doba (epohe), u kojima se ove promjene u životu bilja u nekom kraju zbivaju. Sa meteorologickim uticajima popunjavaju ova opažanja pojam, poznat pod imenom podnebje ili klima, s druge strane razjašnjuju nam osobitost svake godine, koja se opaža na promjenama bilja. Preduzimati fenologicka opažanja nije ni malo teško. Dobra volja, tacnost, to je što se hoce. Dosta je, da se zabilježi, kad se pokažu prvi rašireni listovi, prvi razvijeni cvjetovi, prvi zreli pdod, prvo požucelo lšnce u bilja najbliže okolice. Ako se svake godine na istom bilju to opaža, tim je svršen laki, a po nauku veoma važni posao. Zna li motrilac, da je cvijet u lješnika ili breze tek onda notpuno razvijen — a tad se istom smije zabilježiti — kad se praši, ako se dodirne, da je pdod kestena ili oraha tek onda zrio, kad se zelena ljuska sama otvori, da je plod kruške ili jabuke onda zrio, kad dobije crno zrnje, to je dosta i veceg znanja ne treba mu za to. Pri tom se valja osvrtati samo na najjednostavnije, najpoznatije i najbliže biljke. Ima li kakvih god zaprjeka, te se ne mogu tacno motriti nromjene u životu nekog drveta ili žbuna, neka se onda u slijedecoj godini što više posmatraju biljke, koje su u istom položaju, jer poznato je da na cvjetaše i dozrijevanje u veliko utice i to, da li je položaj bilja prema suncu okrenut ili ne. Pošto ima mnogo vrsta vocaka, koje, kako je poznato, dijelom rano dijelom kasno cvatu, dosta je da se posmatraju samo divlje vocke (ne okulirane). Kod žita valja uvijek naznaciti da li je ozimica ili jara. Priložene bilješke bave se samo biljkama, koje su svakome dobro poznate. Promjene u životu ovog bilja svak ce lako opaziti. Kad bi se ovakva, a uz to i meteorologicna onažanja bilježila, to bi bio vrlo vrijedan prinos za proucavanje naše zemlje. U priloženoj tablici sastavio sam fenologicna opažanja iz Stoca i Konjica u god. 1889—93. i citalac može lako razabrati, kako se gore pomenute promjene u istog bilja u ova 2 mjesta u razlicito vrijeme pojavljuju. Ova opažanja dobice samo onda pravu vrijednost, ako se tecajem više godina ispituju, i mogu biti važan prinos za nauku o podnebju ili za klimatologiju zemlje. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne je tablica fenologicnih opažanja iz Stoca i Konjica u godini 1889-1893.