U Fazlicima na Bili našao se je rimski kamen, koji vrijedi, da se odmah iznese na javu. Izorao ga je proljetos Becir Aganovic iz Fazlica na njivi, što leži južno od sela i zove se Brca. Prilazem fotografiju ovog kamena. — Kamen je odbijen na jednoj strani a od gornje polovine ima samo nešto malo. Kopajuci na mjestu, gdje se je ploca izorala, nije se moglo ništa više naci; jamacno je ova ploca davno vec odvaljena od svoga prvašnjega mjesta. Ploca (donja polovina) visoka je 0*76, široka jedno 0-60 i debela 0-15 m. Polje, u kojem ima pismo, visoko je O.40 i široko 0-50m. Slova, 42—38 mm visoka, su pravilna, lijepa i duboko izrezana. — Na gornjoj polovini stojali su muž i žena; razabira se covjeku noge kao u vojnickim cizmama i podulja haljina ženska; ali slike su veoma malene bile. Citam ovako:D(iis) M(ambus) P. ML(ius) IVSTUS B(e) G(urio) ll(unicipii) BIST(mnsis) ET ML(ia) PROCVLA COND7XVIVI • ŠIBI • POSVERVNT. (N i T su u ligaturi.) Imena Aelius i Aelia citaju se cesto na dalmatinskim kamenovima primjerice u Bullettino di archeol. e storia daltn. Spalato g. 1891., str. 97 br. 52. P. Ael. Dionisius & Ael. Glicera filio P. Ael. Victorino; Aelia Procula g. 1889., str. 72. Znamenitost podaje kamenu ono M. BIST. Bistue Vetus i Bistue Nova nalaze se u Peutingerovu zemljovidu kao postaje na cesti od Solina u Srijem: Salona XVI Tilurio XXII Ad Libros VIIII • In Mpnte Bulsinio • VI • Bistue Vetus • XXV • Ad Matricem • XX • Bistue Nova • XXIIII • Stanecli • • Argentaria • • Ad Drinum • XV • Gensis XXXSirmium. — U crkvenim saborima u Saloni g. 530. i 532. potpisao seje „Andreas episcopus bestoensis ecclesiae"; onaj biskup takogjer zahtijevaše, • da se odijeli jedna cest od njegove biskupije, pošto je prevelika: ,,atque ideo quaeso, ut a loco Copella et Arena usque ad has urbes basilicasque, quae in mea patrocinia continentur, ad proponendum iisdem locum faciatur episcopum pertinere". (Kukuljevic: Codex diplomaticus regni C. D. S. I. 195—198.) U natpisima mašio se je dosada: 1. DEC • C • BIS • u Rogatici1)! (HoernesAlterthumerderHerceg.il., 935.); 2. DEC • MVN • BIS u Zenici! (Glasnik zem. muz. 1892., 342.); 3. na ovome kamenu DC • M • BIST • Dok kratica pod Li 2. daje samo BIS te je dr. Truhelka za to mislio na Bisua (Glasnik o. m. 346. d.), ovaj kamen posve jasno ima BIST. Mjesta rimskih starina u glavnoj dolini rijeke Lasve ponešto vec su poznata te je najznamenitije u Malome Mošunju, potom u Puticevu ispod Travnika, odmah iznad Travnika i napokon iznad Gornjega Turbeta na jajackoj cesti. Na Bili t. j. u onoj dolini ispod Guce Gore, Brajkovica i Fazlica, u višegodišnjem istraživanju nijesam ušao u trag rimskim starinama do na ova tri mjesta: u Postinju kod Malina, gdje je vodio i starinski most preko Bile, našlo se nešto malo cigle i novaca; u Poljanicama, gdje"" se je 20, 30 godina nazad izorala jedna ploca s natpisom, i sada na lijevoj obali rjecice Bile ispod Fazlica rimski kamen, o kome je ovdje rijec. Cigle upravo nigdje do u Postinju nijesam mogao vidjeti ni od ljudi saznati, da su je igdje našli. Ipak je dosta osnovano mnijenje, da je od Zenice reko Stranjana i Pojske na Bilu a odanle na Vrbanju te tako u Banjuluku vodila rimska cesta i svijet kazujemo O staroj kaldrmi u šumama isoko nad Bilom, po kojoj se može hodati na Vrbanju, ali malo ko da zna za ovaj put, Ne treba po mojem mnijenju, da je Bistue upravo bila ondje, gdje se našao kamen jerbo onaj P. Ael. Iustus mogao je ondje imati kucu (ljetnikovac). Zar bi Bistue Nova bila u Zenici, Ad Matricem u našem Mošunju i Bistue Vetus u Skoplju? Svakako cini se, da je cesta od Salone do Sirmia imala više od 166 4" 60 (dodajuci po 30 za one dvije nenaznacene daljine) = 226 MP, kad ima cesta od Salone u Servitium 126 ili 149 MP. a i to teško dovoljno (Hoernes Alterth. II., 927). A i to je znamenito, što u Peutingerovu zemljovidu Ad Matricem je odlikovano od dragih varoši, pa ipak u 6. vijeku biskupska stolica nije Ad Matricem vec u Bistui. Ne naoagjajuc dalje upozorujem samo na ove dvije stvari. Prvo: ako bi vrijedilo tumacenje: ,,a loco Copella et Arena" = od Kopila i Vranice (Klaic: Povijest Bosn. 41.), imali bismo megju biskupije od Bistue i novo osnovane; Bistue po tome i druge varoši ostale bi na sjeveru i istoku planina, koje dijele Lašvu i Lepenicu od Skoplja; no teško se daje pomisliti, da su ona cisto slovjenska imena postala od starih rimskih. Drugo: ako je ona cesta u istinu od Solina u Mitrovicu išla, navavnije je nju voditi od Skoplja na Lašvu, odanle na Bosnu rijeku (na Zenicu ili Visoko?), kao što vodi i stari tovarni put, i dalje na Drinu. Ne bi se tako nadalje moglo držati mnijenje, da je Ad Matricem bilo u Sarajevskom Polju. Napokon jedno Bis ten bilo je i pri moru; Geog. Raven: Narona Praetoria Bisten Aronia (sr. Bulletino 1891., str. 43.). NAPOMENA: U PDF formatu dostupne je slika rimskog natpisa iz Fazlica; fusnote.