Na skupštini njemackih filologa i školnika, koja se ove godine o Duhovima sastala u Becu, podnio je vladin savjetnik g. dr. Ljudevit Taloci po nalogu zajednickog ministra financija, preuzv. g. V. pl. Kalaja dvije znamenite naucne publikacije iz Bosne i Hercegovine ovoj skupštnni uvaženih naucenjaka na zvanje i uvidenje. Pune naslove ovijeh publikacija saopštavamo niže; mecu tijem osobitim zadovoljstvom isticemo, da se u jednoj od njih nahode sistematicno priredeni prilozi o naucnom istraživanju Bosne i Hercegovine, koji su u tecaju cetiri minulih godina izlazili u našem „Glasniku". Tom publikacijom otvoren je put našem „Glasniku" u veliki naucni svijet, a radu njegovih mnogobrojnih suradnika priznana je znanstvena vrijednost po nauku u opšte. Takvim uspjehom „Glasnika" mi se samo ponositi možemo. Niže saopštavamo besjedu našeg uvaženog suradnika, vladinog savjetnika dra Talocija, kojom je u drugoj sjednici gore spomenute skupštine propratio recene publikacije iz Bosne i Hercegovine, a ujedno i odgovor c. kr. dvorskog savjetnika dra Hartla, predsjednika skupštine. Besjeda g. dra LJ. Talocija glasi: „ Visokoštovana skupštino! Meni je od strane car. i kralj. zajednickog ministarstva financija pala u dio casna zadaca, da skupštini njemackih filologa i školnika podnesem dvije publikacije bosanskohercegovackog zemaljskog muzeja. Jedna publikacija sastoji se iz prve sveske „naucnih vijesti iz Bosne i Hercegovine", uredene od dra Morica Hernesa, druga sacinjava prvi dio istraživanja, koja su ucinjena od strane bos.herc. gradevinskog savjetnika Filipa Balifa u pogledu rimskih puteva u Bosni i Hercegovini, a po nalogu zajednickog ministarstva financija. Naslov je ovih publikacija: Wissenschaftlice Mittheilunngen aus Bosnien und der Hercegovina Balifa, bosanskohercegovackog gradevnog savjetnika. Izdanje bosansko hercegovackog zemaljskog muzeja. I. dio. 24 slike na 12 tablji i jedna zemljopisna karta sa dodatkom o natpisima od dra Karda Paca. Bec 1893. U komisiji kod Karda Gerodda sin. 4°, 70 str.). Vec i samo kratko promatranje sadržaja pokazuje nam u koliko smo u pravu, upravo pri ovoj prilici, da uzmemo na znanje ove publikacije. Okupacija Bosne i Hercegovine AustroUgarskom neznaci samo preobražaj u politicnim i administrativnim odnošajima ovog oskudjevanjem i ratom iznurenog zapadnog trokuta Balkanskog poluostrva, nego i trajnu pobjedu zapadne kulture, kojoj su se ove zemljea na svakom polju raskrilile. AustroUgarska vladavina u Bosni i Hercegovini, a ponaosob covjek, koji na celu ovog kulturnog posla stoji, smatrahu za svoju prvu dužnost, da unaprijede naucne teze i jevropsku kulturu da upozore na one momente, koje ove obzirom na kulturnu historiju tako zanimljive pokrajine u svojoj odvojenoj pojavi pružaju. Istakla se ta veoma teška ali jedinstveno blagodarna meta, da se narod, ili upravo njegov obrazovaniji živalj pridobije za nauku, kako se nebi reklo, da je zapadno jevropska kultura prosto samo premazala višestoljetnu orijentalnu kulturnu historiju, vec ujedno i korijena zahvatila. Proizvod je ovoga kulturnog pravca bosanskohercegovacki zemaljski muzej, koji ne samo da ima cuvenih zbiraka, nego je ujedno i škola, možda više nego li u drugim zemljama; daci su ove škole sav narod, u koliko on u glavni grad Sarajevo bez razlike vjeroispovijesti dolazi, a nastavnici su oni vrijedni suradnici, koji svjesni svoje kulturno zadace, sve svoje znaše i umijenje ovom uzvišenom cilju s oduševljenjem, a potaknuti na to svojim najvišim upravnikom svom svojom silom posvjecuju. Ovom zajednickom suradnjom svijeh cinilaca postao je zemaljski muzej radionica, koja se casno može usporediti sa slicnim zavodima u drugim pokrajnnama. To dokazuje ovom prilikom u širem obimu, a ne kao što je to do sad slucaj bivao, ovdje predložena sveska naucnih vijesti. Uvod, koji je napisao po bosanskohercegovacke kulturne težnje zaslužni vladin savjetnik Kosta Herman, pokazuje nam ovaj zavod s obadvije strane. Od cetiri godine amo izlazi kao organ bosanskohercegovackog zemaljskog muzeja svaka tri mjeseca na zemaljskom jeziku „Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini", koji je u toku svog cetirigodišnjeg izlaženja osigurao sebi ne samo u zemlji, vec i van nje lijepu kitu suradnika, a u užim krugovima kao zaslužan posrednik pribavio sebi dobar glas. Pa kao što na novo iskrcenom zemljištu buja obilat rod, tako je i ovaj list uspio u tome, da na podrucju novootkrivenog naucnog okružja pruži svojim citaocima citavi niz priloga, koja bismo s pravom mogli nazvati otkrivenjima od apsolutne vrijednosti kao rezultat najnovijih ispitivanja. Medu tijem za zemaljski muzej nije „Glasnik" dovoljan za to, da naucnoj publici saopci rezultate ucinjenih istraživanja. Jezik, na kome se štampa iskljucivao ga je iz neslovenskih krugova. Zbog brzine u izvještavanju cesto bi prilozi u „Glasniku" izgledali fragmentarni, nepotpuni, i u Sarajevu se pojedini radovi ne bi baš uvijek mogli da zaodjenu u ono savršeno ruho, koje ekzaktna kritika zahtijeva. Bosanskohercegovacki muzej je dakle sa izdanjem ovdje predloženih naucnih vijesti na njemackom jeziku izašao na susret želji, koja se sa više strana pojavljivala. Uredivanje i rasporecenje gradiva, koje je izvadeno iz cetiri do sad štampanih godišta „Glasnika" preuzeo je cuveni ispitivalac i arheolog g. dr. Moric Hernes, koji je svoj urednicki dar sjajno posvjedocio ne samo pri izboru gradiva, vec i u popravljanju, sistematicnom prirecivanju i dopunjenju, koje uza staro gradivo i dosta novoga pruža. Pa kako meni s pogledom na svestrani program predavanja ne dostaje dosta vremena da raspravim ovaj prijedmet, to se ne mogu upustiti u to, da ovako bogato gradivo opširno raspravljam, te cu se ograniciti samo na ukupan iskaz. Djelo imade 37 štampanih tabaka a ilustrovano je sa 30 tablica i 760 slika u tekstu, i donosi 72 clanka iz pera 41 pisca. Ova prva knjiga podijeljena je po naucnim granama u tri dijela: I. Arheologija i historija (A. Izvještaji i rasprave. B. Bilješke). II. Nauk o narodu (A. Poduž