INFOBIRO: Publikacije
Stari drveni muhur.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Stari drveni muhur.

Autori: KOSTA HORMANN

U cestitog i opce štovanog hodže Murata Bašica iz Jakira u glamockom kotaru nalazi se vrlo stari u drvo urezani muhur (pecat), koji je, kako liodža pripovijeda, prije više vijekova došao u ruke jednog od njegovih pregja, te od onda prelazio od koljena na koljeno, dok ga je najposlije hodža Murat naslijedio od svog oca. Bašici su ovaj muhur vazda držali u velikoj casti zbog pobožnih izreka na njemu zapisanih, a muhamedovci uvijek bi uzimali otiske s ovog muhura, da ih upotrijebe kao neku vrst hamajlije. I dan danas dolaze pobožni muhamedovci Murathodži, da im daruje ovake otiske, kojima pripisuju u raznim prigodama ljudskog života neku vrhunaravnu snagu. Obitelj Bašica jedna je od najstarijih u kotaru glamockom i vazda su pojedini muški clanovi njeni slovili kao veliki junaci, te je njihovo ime zabilježila i narodna pjesma sve do današnjega dana. U muhamedovskom groblju kod Jakira vigja se na grobu jednog Bašida kameniti nišan neobicne visine i debljine, a narod pripovijeda, da je taj pokojnik nekoc bio na glasu junak, ali se iz života njegovog sada više ništa pouzdanog ne zna. Nastojanjem gospodina Pere Todorovica, kotarskog upravitelja u Glamocu, dobavljen je ovaj muhur u zemaljski muzej, gdje se je nacinio snimak, a po ovome ovdje priložena slika (V, prirodne velicine). Drvo, iz kojeg je muhur nacinjen, neka je vrsta tisovine, koja u ovim zemljama ne raste. I ako je muhur kroz 368 godina služio na to, da se s njega uzimlju otisci, to se je ipak dosta dobro sacuvao, te nam je moguce, da proucimo skoro sve na njemu zapisane pobožne izreke. Navrh muhura urezano je: Huvellahu Muhammedunil Mustafa (što znaci: On je Bog, Muhamed je njegov izabranik). U sredini stoji u povelikom okrugu: Elmulku lillahi Muhammedun resulullahi Ali velijullahi (Bog je vlasnik cijelog svijeta, Muhamed je božji poslanih, Alija je božji ugodnih). Okolo ovog okruga poredano je dvanaest pomanjih okruga, u kojima su urezane ove recenice; Vesalli ala alijjnil murteda (Bože! podari svako dobro Aliji, od kojeg si zadovoljen); Vesalli alel Husejnil mugjteba (Bože! podari svako dobro odlicnom ffuseinu; Vesalli ala Hasanišehidi (Bože! podari svako dobro šehidu Hasanu; Vesalli ala zulfikari hajdari (Bože! podari snagu hajdarovom macu, ili macu lava Alije); Vesalli ala Kjazimi Musa (Bože! podari svako dobro Musa Kjazimu; Vesalli alaelalijji Muhammedin (Bože! podari svako dobro uzvišenom Muhamedu) ; Vesalli alaelalijji Ali (Bože! podari svako dobro uzvišenom Aliji); Vesalli ala Muhammedini mehdijji (Bože! podari svako dobro Muhamedu, koji ide dobrim putem); Vesalli ala hajdari1 gazi (Bože! podari svako dobro gaziji hajdaru, t. j. pobjediocu lavu Aliji). Ostala tri mala okruga ne mogu se procitati, jer su pojedina pismena oštecena. Na dnu muhura urezan je datum to jest godina 932. po hidžretu, koja odgovara 1525. godini poslije Isusa. Muhur je dakle nacinjen jedva 58 godina poslije propasti bosanskog kraljevstva (god. 1463.) i upravo u ono vrijeme, kada bijaše u životu glasoviti Gazi Husrefbeg, koji je kao valija bosanski mnogo ucinio te je u brzo procvjetalo Sarajevo, prije njega tek osnovano, i cija se najglavnija zadužbina „begova džamija" svojom velicinom i ljepotom istice izmegju svih gragjevina 16. vijeka u Bosni i Hercegovini. Nema sumnje, da muhur hodže Bašica nije domaca bosanska ragja, vec da je ovamo donesen sa strane. Na to nas upucuje ne samo drvo, iz kojeg je muhur izdjelan, nego i izreke u njemu sadržane. Osobita slava, koja se u tim izrekama daje „Aliji", utemeljitelju islamske sljedbe „šiita" dovodi nas do zakljucka, da je ovaj muhur ragja persijska, jer je upravo Persija središte recene sekte, koja kod muhamedanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini nikada nije imala privrženika. No pri svem tome ima ovaj muhur kao starina svoju vrijednost i zbog toga držimo, da nijesmo pogriješili, što smo o njemu ovdje progovorili. NAPOMENA: U PDF formatu dostupna je slika drvenog muhura i fusnote.

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.