I. Uvod. Prije nego li pocmemo pisati o najnovijim arheološkim iztraživanjima u lašvanskoj dolini, spomenucu nješto o onijem naliogjajima, što su se nedavno našli u raznijem podorima oko Zenice. Gosp. oficijal Czerny u Zenici prati arheološke pojave osobitom pažnjom, a na po se one, koje se ticu zenicke bazilike, što sam je opisao u Glasniku, IV., str. 340 i dalje. Pa mi je tako i nedavno za zem. muzej poslao više rimskih starina, što su nagjene u polju nedaleko od pomenute bazilike. To su ovi prijedmeti: a) broncani novac iz dobe Galijenove, slika 1.; b) mali broncani novac iz dobe Konstantina II.; c) oblo zrno od ilovace, slika 2.; d) broncana rimska provincijska fibula; e) broncani ušnjak (iz dobe slovjenske); f) prosti željezni kljuc, slika 4.; g) broncani instrumenat nalik dlijetu, slika 5.; li) duguljasta plocica od kosti, sa strane urešena rupicama i rovašima. Cini se, da je taj komad bio sap onome pomenutome instrumentu. Slika 6. Od ovijeh prijedmeta još je važniji fazlicki natpis iz doline potoka Bile, što ga je o. Hoffer 1893. u Glasniku 2. objavio. Tu se pominje dekurion municipija BIST. Taj nas natpis potkrepljuje u mišljenju, da se pod municipijem BIS, što ga na zenickim spomenicima pocešce nalazimo, ima razumijevati samo BI ST VA, te potkrepljuje mnijenje dra. Patscha, koji nazire na jednom zenickom fragmentu ime municipija u istom pravopisu. (Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien u. d. Hercegovina, L, str. 278.) Ime toga mjesta nalazimo na dva nacina pisano, ali mi se cini, da je BI SVA ravenskoga kosmografa baš ono isto, što je u Tabuli Peut. ozna ceno sa BISTVE, te da je to u kosmografa ravenskoga (litografija, kakove u njega više puta nalazimo. Taj znameniti natpis iz Fazlica, koji leži na Lašvinoj pritocici Biloj dokazuje nam i to, da se je vlast municipija BISTVE (Zenica) sterala u najmanju ruku oko Donje Lašve, te su tu arheološka potraživanja i nastavljena. Najprije je otkopana rimska zgrada kod Maloga Mošunja, gdje se je vec prije nekoliko krnjastijeh natpisa našlo. Kad se taj posao svršio, pokušavali smo pretraživati, nedaleko od Puticeva, nedavno otkrivena nalazišta rimskih starina, na koja naigjoše kad se onuda željeznica gradila, a najposlije otkopasmo u gornjoj lašvanskoj dolini kod Varošluka zidine kršcanske bazilike ranijega doba. Iz toga, što se je u kratko vrijeme naišlo na zidine triju kršcanskijeh bazilika ranijega doba — Zenici, Varošluku i Vitini — jasno slijedi, da se je u Bosni i Hercegovini dosta rano raširilo kršcanstvo. A buduci da uz crkvene zidine nalazimo obicno i zidina rimskih privatnih zgrada, to je ocito, da se je u tijem krajevima italskom kulturom usporedo širilo i kršcanstvo. Kod otkapanja starina, što ih amo dalje pominjem, bijaše mi pratilac dr. Karlo Patsch, koji mi je u tome poslu lijepo pomogao, rad cega mu od srca hvala,. On se je latio i posla, da procita i opiše natpise što smo ih ta našli, te upucujem na njegov clanak. Mali Mošunj. Ruševine u M. Mošunju zapremaju dosta velik prostor, a razdijeljene su u tri hrpe. Prvi je komad na desnoj obali Lašve prema ušcu Bile na njivi Stipe Debeljaka. To je duguljast brježuljak, koji se spram potoka niz strme strane ruši. S juga vodi staza od hana Divjaka u Veliki Mošunj, a od Divjaka od prilike 1 km stoje kraj tog puta uz kucu Stipe Debeljaka usporedo dva podora, a jedno 100 koracaja odavde na zapad treci. Sva tri potjecu od rimskih zgrada; a sa dva tijeh podora odneseno je dosta materijala u Vitez, kad se je tamo crkva zidala. Drugo podorište leži na njivama M. Mošunja, 1 km nad ušcem Bile. Desna se strana te nizine povecava oširokom uvalom, koju natapa vrelo Fale. Sve su njive dosta gusto pokrivene komadima opeke, pa kad smo poceli otkapati, vidjesmo, da su se po cijelom tom prostoru isprepleli zidovi, a nad njima je jedva 30 cm visoka zemlja. Cini se, da tu bijaše središte rimske naseobine. Tu i u susjednoj Crkvini našlo se je više ulomaka natpisa i bakrenih novaca, što sam ih u zbirci prec. o. HoHera vidio. Kako još žetva ne bješe zapocela, mogao sam da otkopam samo nešto malo, a to bijaše zgrada od jedno 400 m2 iznutra nabita nabojem. Cini se, da je to bila nekakva zgrada za gospodarstvo odreg'jena. Naboj leži na citavoj naslagi crijepa. Odavde na jug uzdiže se humak, a na njegovome vršku vide se takogjer tragovi zidovima. Odavde je u gimnazij travnicki odvezeno više komada glavica romanskijeh stupova, o kojima ce gosp. o. Hoffer izvijestiti. Ovakav sam komad našao i u zidu kuce Nike Gudelja. Nema sumnje da je to podor negdašnje kršc. crkve, kako to i samo ime humka — Crkvina — pokazuje. Na tome humku nalazi se doduše i rimskih opeka ali jedino iz toga ne možemo izvoditi, da je tu prije bila rimska zgrada, jer su se za gradnju crkve te cigle mogle uzeti sa podora što ležaše na podnožju Crkvine. I u Zenici nagjosmo uz zidine krše. crkve rimskijeh podora, pa odatle vidimo, da su crkvene vlasti svoje sjedište rado odabirale tamo, gdje vec bijaše sjedište upravne vlasti. Izmegju podora ispod Crkvine i onoga, što sam ga sprijeda spomenuo, ima humak Gradina. Po imenu sudeci mislio bi, da je i to kaki podor, ali ne nagjoh niti traga kakom prehistorijskom nasapu, niti zidovima iz kasnijega doba. Pogjoh da otkopamo koji podor na zemljištu Stipe Debeljaka. Prvi što ga otkopasmo bijaše oko 230 m velik, a visina mu sezaše do 1*8 m, jer se je kod oranja amo nabacivao i strijeb, koji bi se izorao. Kad smo digli nasap, pokazaše se temelji zgrade sazidane na cetiri coška, uz koju bijaše na jednom cošku prizidana omanja izba. Tehnicki je ta gragjevina dosta primitivno izvedena, jer je izvedena od materijala, što ga je najbliža priroda davala. Zidovi, 70 cm debeli, koji su na gdjekojim mjestima 1 m. Nalazio se samo o koritu Lašve, a taj je kamen samo s jedne strane zalicen. Cijela gragjevina nacinjena je na strmini, koja se spram sjevera spušta, tako da je s te strane temelj mnogo dublje osnovan. Na cjelom tome prostoru ima lijepo nacinjen naboj, slika 8., i sastoji iznajprije od 55 cm vrsoko n