I. Uvod. Kako lanjske, tako se i ove godine pri prekopavanju poglavito o tome nastojalo, da se u jednu ruku temeljito pretraže paralelne zone u pravcu od zapada k istoku, a u drugu da se dovrši pretraživanje u onim nekropolama, u kojim je vec otpocelo. S obzirom na to, što je humlje oko Ravnog Glasinca posve zaraslo, nije cudo, što se poslije višegodišnjeg ispitivanja svake godine opet našlo novih nekropola. Groinile u gustom šipragu, kojim ne prilazi nijedna staza, mucno je naci; cesto je sjekira do njih morala prokrciti put. I na obragjenim oranicama i livadama mucno ih je raspoznati, osobito niže, tako da te više puta sam slucaj navede na kaku hrpu gromila. Upravo na dobro pretraženoj zapadnoj strani toga podrucja našle su se uz priliku na megji šume na Romaniji dvije hrpe gromila, jedna kod Vražica, a jedna na Sokolackom polju. U južnom dijelu, vec u porijecju Prace nagjene su i pretražene tri do sada nepoznate gradine i grobišta kod Ilijaka, Loznika i Miošica. Cini se, da podrucje glasinackih gromila i na jug prema Foci pruža trakove, kao što ih pruža prema istoku preko Rogatice do Semecplanine. Ujedno se izvjestitelju cini veoma vjerojatno, da Grlasinac predstavlja samo malen dio ilirske naseobine u zemlji, koja je obuhvatala svu srednju i južnu Bosnu i Hercegovinu. Osim pretraživanja prije recenih nekropola dovršene su još radnje u Potpecinama, Borovskom, Talinama, Citlucima i PariževicimaLjubovinama, tako da broj raskopanih gromila iznosi 140. Pisac je u ovom svom izvještaju o nahogjajima pridržao lanjski oblik dnevnika. Odlucio je pri tome taj obzir, da za konacnu radnju o kulturnoj grupi na Glasincu, koja bi sve pribrala, što je o tome poznato, u jednu ruku treba više potankih izvještaja o pretraživanju, u kojima je popisano sve, što je opaženo pri raskopavanju pojedinih grobova; pri tome valja uzeti poman obzir na oblike grobova i sahranjivanja. U slikama su dosele prikazani samo nepoznati dojako oblici ili taki tipovi, koji se od poznatih razlikuju; za jedne i za druge tacno je naznacena masa. Oznacivanje rukotvorina pridržano je onako, kako je u izvještaju o nahogjajima od god. 1892., samo je mjesto „spiralne fibule" prihvacen po dru. Hoernesu predloženi izraz „naocarasta fibula". Potanje pretresanje onoga, što se je našlo i opazilo za ovogodišnjeg ispitivanja, slijedi na kraju ovog izvještaja. II. Izvještaj o nahogjajima. 1. Ilijak. Ovo nekropolsko podrucje, koje se prostire pet kilometara sjeveroistocno od Donje Prace, ne pripada više samome Grlasincu, ali je s njime tijesno spojeno po nekropolskim grupama u Jakšinom Dolu i Djedovicima. Gradina Ilijak smještena je sa zapada na okomitom gotovo kuku iznad hrpe kuca Konovica, u morskoj visini od 1033 m. Nasip, slika 1., ima oblik trapezoida, pri osnovici otvorenog, dužina mu je 356 M, širina 3 m, a održana visina nasipa 1m; 6 m, široki je ulaz na sjevernoj strani. Materijal nasipa cini kruto nabijena smjesa od zemlje, pruda i prikupljenog kamenja. Sudeci po ruševini, u koliko je ima, mora da je nasip prije bio viši od 2 m. Pokušanim prekopavanjem u nasipu našla se, osim množine rbina od posuda rukom gragjenih i životinjskih kosti, još i rbina od ukusne jedne grcke posude na oblik skifosa. Žitelji onoga kraja rekoše mi, da vododerine za velikih kiša kadšto s istocne strane splave željezna koplja i oštrice od noževa. Nekropola je ovako smještena oko gradine: Pri dnu sjevernog pristranka, od prilike 80 m. od njega ima jedna hrpa od 5 gromila (I.__V. izvještaja); razmak izmegju njih jedva da iznosi 1*6m. Od prilike 130 koraka sjeveroistocno od tijeh grobova smješteno je u jednom pravcu 7 gromila (VI—XII.). Pogješ li poljem od prilike 1 km u sjeverozapadnom pravcu, stici ceš na glavici Rajino brdo do jedne guste hrpe od 13 gromila (XIII.—XXV.). Pogled sa gradine, kao i sa svijeh onih mjesta, gdje su smješteni grobovi, velicanstven je. Sva ona divna gorska panorama juga i zapada, Trebevic, Gola Jahorina, Klek i Hranjen, otvori ti se pred ocima kao na dohvat, dok ti blage zelene doline u prednjem dijelu u opreci s gordom gorskom slikom daju ugodnu izmjenu. Zemlja je oko Ilijaka plodovita i veoma dobro obragjena. Nekropole su po livadama. Gromila I. Premjer 85 m, visina 1 m; od lomljenog i prikupljenog kamena i zemlje, obrasla ledinom. U jugozapadnom kvadrantu mrtvacka paljevina s ilovastim rbinama, polovica pršljena i željezna troska. U sjeveroistocnom kvadrantu ostanci cijelog ukopanog mrtvaca s ovim prilozima: 2 grivne od broncane žice u vidu spirale sa tri zavojka, slika 2. (1/1 naravne velicine), srednji je zavojak iskovan , na oblik vrvce i ukrašen sa dva reda usavacenih kolutica, koji su spojeni sa dvije usporedne, tangentirane crte. F= 30 mm, Pr = 45 mm. Zaponac od broncanog teneceta, u srednjem polju krstolik ukras. Broncani držak željeznog maca, slike 3. i 4. (1/1 naravne velicine). V== 30 mm, Pr 75 mm. Od oštrice, koja je ovamo pripadala, našlo se samo nekoliko iveraka. Fragmenat šiljka od željeznog koplja. Gromi1a II. Premjer 15 m, visina 2 m; od lomljenog i prikupljenog kamena, obrasla borovicom. A\/2m od zapadnog okrajka ležahu na 0,7 m visokom kamenitom temelju ostanci od sjeverozapada prema jugoistoku položenog kostura s ovim rukotvorinama: 1 velika na odskok iskovana zdjela od broncanog tenedeta, s izvrnutim i malim na odskok iskovanim gukama nariješenim okrajkom i ispupcenim dnom. V= 130 mm, Pr = 340mm, slika 5. (x/4 nar. vel.). 1 na odskok izragjen pehar od broncanog teneceta, na oblik skifosa, rucice, od kojih se samo vidjelo, gdje su bile nasagjene, bile su od željeza. V= 70 mm, Pr pri zjalu = 112 mm, Pr pri dnu = 42 mm, slika 6. (V2 nar. vel.). \ 1 zdjelica od l1/, mm debelog, broncanog teneceta, dno ima ispupcen pupak (oblik grcke patere). Pr = 160 mm, V= 53 mm, slika 7. ('/3 nar. vel.). 2 goljenice od broncanog teneceta s izragienim na odskok uresom, kombinovanim od guka i tacaka u raznim redovima; na obje su strane smještene po tri stremenke s kolutovima za provlacenje kajiša za pricvršcivanje. D = 330