1. Rimski nahodaji iz Kupresa. Po sata na istok od varošice Kupresa vodi kotarski put, graden iz Livna u Bugojno kroz klanac Velika Vrata. Na najvišem mjestu klanca 1384 m, nadeni su godine 1892. prigodom opravljanja ceste tik do nje u sloju crnice, debelom od prilike 40 cm, na istrošenom vapnencu komadi opeke, fragmenti od ilovastih rbina, životinjske kosti, ulomci od željeznih sprava, broncani stilus, srebren prsten i 20 broncanih novaca. Od tih objekata dospješe novci, broncani stilus i prsten kao darovi gospodina upravitelja ispostave Isidora Gruma u zbirke zemaljskog muzeja. U junu 1893. pohodio je pisac ovog clanka to nahodište, pa je pri tome ovo razabrao. U sloju crnice, od koga je nadeno još nekoliko malih ostanaka, nigdje nije bilo traga kakom zidanom temelju, ali je množina komada tipicne rimske opeke potvrdila mnijenje, koje se je samo sobom nametalo, da je na tom mjestu bila neka mala rimska gradevina. Narodna tradicija prica o nekoj kraljici, koja je u Stržnju stolovala, a na Velikim Vratima imala svoj ljetnikovac. U najbližoj blizini tog nahodaja našao je pisac dvije od lomljenog kamena zidane catrnje ili bunara, koji su gotovo do vrha bili zatrpani ruševinom i zarasli gustim šipragom. Za obitavanje visina Velikih Vrata, barem pri današnjim klimatickim prilikama, nije podesna. Zimi je visina klanca izložena najljucoj buri i dugotrajnim smetovima. Ja mislim, da je ovdje bila samo katkad za vrijeme posjednuta rimska vojnicka postaja, da cuva cestu. U pogledu rukotvorina valjalo bi ovo primijetiti. Broncani stilus, slika 1., u nar. vel., dug je 74 mm, 1 ½ mm debeo, a na jednom je kraju poput lopatice splošten i previnut. Srebrni prsten, slika 2 u nar. vel., eliptickog je oblika, a u sredini jedne duge strane pma ovalnu plojku, na kojoj se vide usavadena latinska pismena. Mogla bi se ovako od prilike procitati: Premjeri su prstenu 23 mm i 20 mm, debljina 1 mm. Medu novcima zastupani su: Klaudije II. Gotikus (268. do 270. p. Hr.), Konstantin Veliki (323. do 337. p. Hr.) u 2, Konstans u 1, Konstaicijus (337. do 361. p. Hr.) u 6, Valentinijan 1. (363. do 364. p. Hr.) u 1, Teodosijus (379. do 395. p. Hr.) u 3 eksemplara. Šest se komada više nije moglo odrediti. Po nadenim novcima može se od prilike odrediti doba rimske stražarnice na Velikim Vratima, te se može uzeti, da je zgrada postojala od pošljednje trecine treceg vijeka do svršetka cetvrtog vijeka po Hr. 2. Rimska grobna svjetiljka. Blizu Busovace nadena je na mjestu Polju poslije velike jedne kiše na tek preoranoj njivi mala rimska ilovasta svjetiljka, koju je gospodin šumar I. Halbman darovao zemaljskom muzeju. Ono mjesto, gdje je nadena, nije se poslije dalje pretraživalo. Nadeni je eksemplar, slika 3., u nar. vel., 10 cmdug, 15 cm širok, a na dnu mu se vidi pecat C-DESSI, Cajus Dessius. Taj se natpis cešce nalazi. Iz provincije Dalmacije poznat je jedan komad iz Zadra; od drugih nahodišta navodim Ljubljanu i Sibinj. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su slike broncanog stilusa, srebrnog prestena i rimske grobne svjetiljke; fusnote.