Kada sam godine 1892. prvi put došao u bilecki kraj, pa ga unakrst obišao, da riješim neka rudnicka pitanja, našao sam se u cudu s množine gromila, kojih onuda svuda ima obilje, te su njima gotovo zasuta brda i doline. Tom sam prilikom do 2000 gromila stranom ja glavom vidio i nabrojio, stranom sam o položaju i broju takih gromila u kotaru bileckom dobio pouzdane podatke od jerlnog cinovnika, koji mi je kazao i za više razvalina od rimskih naseobina. Na moju je pobudu iza toga receni cinovnik u jesen 1892. na nekoliko mjesta pokušao prekopavati; pri tome je prekopao 4 gromile u Moskom, 2 gromile u Plani, za tim po jednu u Bjelanima, Divinu, Bijeloj Rudini i u Krtinju, a o tome je prekopavanju poslao izvještaj, koji mi je uz spremljene u zemaljsM inuzej nahogjaje služio temeljem za opis, što ovdje slijedi. A. Mosko (južno od Bileka). Gromila 1. Gromila je bila veoma deformirana, a bila su u njoj dva skeletna groba, kojim je dno oko 30c?» bilo niže, nego razina okoline pri gromili. Oba su groba bila smještena paralelno jedan uz drugi, pravokutno okvirena ovecim kamenjem i natkrivena nepravilnim kamenitim plocama. Sasvim rastrošeni i prhki kosturi bili su položeni od sjeveroistoka prema jugozapadu, s glavom na sjeveroistocnoj strani. Ukraj lijeve strane sjeverozapadno, dakle s lijeva položenog kostura nagjena je pri prsima broncana fibula, u koje samo što nema petlje i jezicca. To je fibula na obluk grckog oblika, s visokom, pravokutnom ploškom sa zaliscima i glatkom okruglom stremenkom. D = 53, V = 34. Slicnih fibula, u kojih su kao nožice plojke, koje sa zaliscima, a koje s probijenim rupama, ima previše u velikoj halštatskoj nekropoli na Glasincu. Nego sve ove fibule imaju po dvije petlje, to jest jednu na kraju glavice, kojom otpocinje jezicac i drugu uvrh nožice, docim ovi naši eksemplari imaju samo po jodnu petlju. Fibula s jednom petljom i pravokutnom plojkom nožice nagjeno je na Glasincu samo nekoliko komada, ali i od ovih razlikuje se ona iz Moskog time, što joj je stremenka iznad petlje pri glavici i iznad nožice ukrašena po jednom kvržicom. Ali inace slicnost izmegju recene fibule i onih na Glasincu udara u oci, pa je tolika, da je i ornamentacija plojke u nožici sasvim jednaka. Inace ni pri kojem kosturu nije nagjeno daljih priloga. Gromila 2. Pr =oko 12. Ta je gromila na pola vec bila raskopana, pošto su negda iz nje uzimali kamen za gradnju kordunske zgrade u Moskom. U njoj su bila cetiri rastrošena kostura, koji su radijalno bili položeni spram cetiri strane svijeta i glavama bili okrenuti prama periferiji, a nogama prama sredini. Svaki je od tih grobova, kao i onaj pod gromilom 1, bio ogragjen kamenjem i prekriven kamenitim plocama. Ukraj kostura, koji je glavom bio položen prama jugu, nagjeni su rasuti ovi broncani prilozi: a) Probušen, u sredini po dužini sa cetiri šipkasta nastavka ornamentiran nakit. D = 20 mm, Pr= 21 mm. Valjda je to bila hamailija u sredini nekog nakitnog lancica. Slicni su nakiti na Glasincu više puta nagjeni; b) ostanci finog lancida od broncane žice s okruglim karicicama; c) dva veca i jedno manje polukrugljasto puce s polukruglom ušicom. Puceta te ruke nalazimo i u inventaru glasinackih groinila, te je takvo puce, ali dvostruko, prikazano u Glasniku 1889., sv. III., str. 33, slika 27., pa onda u izvještajima beckog antropološkog društva (Mitth. der anthrop. Ges., Wien) 1889., sv. XIX., str. 39, slika 50. U ostala tri groba nije bilo priloga. Gromila 3. U sredini gromile nagjen je posve rastrošen kostur, položen u istocnozapadnom pravcu, s glavom na zapadnoj strani, koji je bio ogragjen kamenjem i poklopljen nepravilnim kamenitim plocama. Priloga nije bilo nikako. Gromila 4. U toj su gromili bila tri kostura položena usporedo od istoka prama zapadu, s glavom na zapadnoj strani. Svaki je taj kostur bio pravokutno ogragjen kamenitim plocama, zarivenim oko 20—30 cm duboko u zemlju i preklopljen kamenitim plocama. U južnom su grobu uvrh kosturove glave ležali odlomci željeznog koplja, onda oveceg jednorezog noža, i skoro cijeli oštrac jednog malog, takogjer jednorezog željeznog noža, dugog 95 mm s pravim hrptom. Nadalje nagjeno je kraj bokova rasutih 10 polukruglih puceta od pojasa. Pr = 35 mm, V= 16 mm. Iznad periferije optocena su ta puceta zaparanim vertikalnim zarezima, te je gornji dio spoljašnje površine u 9 komada nariješen sa po tri reda koncentriekih kolobara. Deseti je komad iznad zaparanih vertikalnih zareza uriješen trakom od koncentricnih krugova, kome je unutrašnja površina popunjena sa cetiri polukruga, svaki od tri paralelnc crte. Takih puceta od pojasa iina na Glasincu velika množina, kako pojedince, tako i dvostrukih, ali ih je vec nagjeno i u Capljini, kotara ljubuškog, pa se cini, da se je uhalštatsko doba taj oblik u našim krajevima mnogo upotrebljavao. Najposlije nagjena je u tome grobu i otvorena grivna, iznutra glatka, s polja polukrugla, s jasnim povorom duž sredine, kome su oba kraja stanjena, ali bez ornamenta. Srednji i na sjevernoj stvani položeni kostur nijesu imali priloga. B. Plana (sjeverno od Bileka). Gromi1a 1. Ta je gromila bila djelomice delormirana, te je u njoj bilo pet kostura, položenih u istocnozapadnom pravcu, s glavom na zapadnoj strani. Svi su grobovi pokazivali tragove kamenju, kojim su bili ogragjeni, i kamenitirn plocama, kojim su bili natkriveni. U najjužnijein grobu nagjena |e ukraj nogu kosturovih mala rimska broncana brnjica kojoj su krajevi špiralno usukani. Pr == 27 mm. Ukraj nje bilo je više vrlo rastrošenih, nenariješenih i sigom obloženih hrbina, barem od dvije posude gragjene rukom. U ostala cetiri groba nije bilo nikakih priloga. Gromila 2. U njoj je bio samo jedan kostur, koji je bio pružen u istocnozapadnom pravcu, s glavom na zapadnoj strani, pa niti je bio ogragjen kamenjem, niti natkriven plocom. Iz tog su groba izvagjeni ovi prilozi: a) Ispupceno polukrugljasto šuplje tenece od puceta sa 2 cm. u premjeru. s tragovima peteljke, koja je u šupljini bila nas