1. Precko polje. Po sjevernim obroncima Treskavice planine poredaše se na mnogo mjeeta sredovjeki mramorovi u povece nekropole. Putem iz Dejcica u Precane nailazimo na ona dva groblja, koja ovdje u slici pripopcujemo (slike 1. i 2.). Jedno od ovih grobalja leži na sjeveru od sela Dejcica. a drugo mnogo vece u Preckom ili preckom polju oko 3 kilometra jugozapadno od sela Precana. Na tom grobištu pmade oko 100 mramorova koje na oblik ploce, a koje na oblik tumbe. Malo je koji od tih spomenika ukrašen ornamentima, a samo jedna masivna ploca, 2 m duga, 1 m široka, 10 cm visoka ima na gornjoj strani natpis. Ovaj se od svih dojako poznatih natpisa razlikuje time, što redovi teku ozdo prama gornjoj strani. U slicnom smislu glasi i svršetak poznatog natpisa iz Starog sela, gdje nalazimo frazu: Još se cešce na sredovjekim mramorovima nade misao: izražena nacinom gornjemu više manje slicnim; tako na nadgrobniku u Kocerinu, na pomenutom malo prije u Starom selu i na mnogim drugim. Nadgrobni taj kamen još zanimljiviji biva po surovim škulpturama na njemu. Dok u oba desno zaparana ornamenta rasnoznajemo dvije ljudske podobe, koje su tugujuci uzdigle ruke, prilici, da obje figure na lijevo prikazuju štitove s macevima. Sudimo to po škulpturama duž jedne duže strane toga mramora, gdje na istn heraldicki motiv još tri puta nailazimo. Na jednom je pace štit polumjesecom oznacen kao takav. Oblik maca razlikuje se od onih, kakvi se vidaju na nadgrobnim spomenicima XV. vijeka u toliko, gato prijecnica na balcaku više nije prava i s oštricom ne cini oblik krsta, nego je spram donjeg kraja previnuta. Taki mac ima u zemaljskog muzeja iz sredovjekog jednog groba kod Glamoca. Natpis je na toj strani sasvim izlizan, i samo u jednom redu. Kazuje nam ime klesara (slika 4.). 2. Presjenica. Na brežuljku Otiješevu, što se uzdiže viš desne obale Presjenice rijeke spram starog Rustanbegovog konaka (u opcini Presjenica) nalazi se osamljen stecak na oblik sarkofaga s temeljnom plocom. Sarkofag dug je 1-70 m, širok 1-00 m, a visok 1-25 m, a osnovna mu ploca, istesana s njime iz istog kamena, duga je 2-40 m, široka 1-70 M, a debela 0-70 cm. (Slika 5.) Stecak taj lijepo je ukrašen. Na sve cetiri strane ovio se gornjim rubom 20 cm široki cenar vijugaste grane, koje nicu u pravilnim razmacima trolnste grancice. Na sjevernoj strani stecka nalazi se natpis. Prvi redak uklesan je na rubu više cenara. Taj je redak na žalost oštecen i to na pocetku i u sredini, gdje se je odlomio oko 30 cm široki komad. Nadajuci se, da cu po koji okrnuti ulomak naci oko natpisa pretražio sam svu okolicu, ali ne nadoh drugo, nego komadic urneka, tako da nam natpis ostaje na ovom mjestu krnjav. Prema tome vide se u prvom retku samo ova slova: Natpis se dalje nastavlja pod cenarom u tri retka ovako (slika S.): Kad izostavimo prezime, koje je bilo na odbijenom mjestu, glasice natpis: Natpis je po svome sadržaju zanimljiv premac onome iz Vladevine, gdje nalaznmo onu znacajnu crticu, o pokojnom Vlatku Vladevicu: U drugom redu otiješevskog natpisa za cijelo valja citati: Isto tako što se i danas još u kajkavskom narjecju upotrebljava za nije osamljena, pa je nalazimo još i u Zakovu (Glasnik 1892., str. 218). Na desnom procelju stecka urezan je linearni ornamenat, koji prikazuje na bosanskim steccima rijedak motiv. To je obilatije ukrašena svastika (Slika 7.) Dosele je taj simbol naden na jednoj prehistorickoj broncanoj narukvici sa Glasinca, nadalje na rimskom nadgrobniku kod Zenice i na sredovjekom jednom nadgrobniku u Zajmištu kod Širokog brijega, gdje se krst s kvakama dva puta nalazi. Potonji nadgrobni spomenik priopcio je dr. Hernes u slici. 3. Šcit (kotar prozorski). Malen fragmenat od lapora, 27 cm visok, 10 cm širok, uzidan u hambar manastira Šcita. Malen fragmenat od lapora, 18 cm dug, 7 cm širok, uzidan u hambar manastira Šcita. Cini se, da se oba natpisa odnose na gradnju nekadašnje crkve ramske. Po karakteru pismena smjecemo te fragmente s natpisima jedva dalje natrag postaviti nego u XVII. vijek, te ce po tome biti, da se odnose na novogradnju manastira Rame, dovršenu 1682., kome je svakojaku sudbu opisao fra Jerolim Vladic. 4. Jošanica (kotar županjacki). Natpis je na dužoj strani jedne vapnenaste ploce, duge 198 m, a široke 1 m, kod Jošanice u kotaru županjackom. Ona se odnosi na kupovanje jednog mlina god. 1545., po nekom Vujicu i Ðuri Vilicu od prijašnjeg vlasnika Sima Obare, i na pokrivanje vodenice po Gavri Ucukalu. Forma obican je u Bosni provincijalizam, kojim se izražava malenkost objekta. Tako se kaže ovo kucice, ovo klanice i t. d. Nego može biti, da je škulptor ovom rijecju htio reci, koja rijec oznacuje mlinsku zgradu zajedno s pripadnim predmetima (mlinski jarak, voda i t. d.). Pismo je mahom citljivo, samo u rijeci „kupi" ne vidi se jasno, onda V u imenu Vuic zakržljalo je, a u rijeci je naopako. Na oko nepravilna primjena pismena V za glas Ð veoma je cesta u staroslovjenskim natpisima. Natpis je procitan po snimku, što ga je poslao kotarski ured u Županjcu. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su slike starobosanskih natpisa i slike nekropola; fusnote.