Od kotarskog mjesta Rogatice vodi stari jahaci put kroz prijemet izmedu Lunja i Matovog brda u zapadnom pravcu u mjesto Dobracu, a odovud u Pracu. Ondje, gdje receni put ostavlja gradsko podrucje Rogatice naprema Kadinoj cesmi, vidaju se pri dnu hrida „Ciganska sokolovina" drevne naplave, koje su bujice, što iza svake pljuštavice sa strmog Lunjbrda ovamo jure, raznoliko erodirale, a mjestimice i posve razrovale. U takoj jednoj vododerini naišlo se u mjesecu augustu 1894. prigodom otkopavanja pijeska i pruda u gornjem horizontu na kosture, u donjem na slojeve paljevine; od rukotvorina našlo se onda uz paljevinu rimskog ilovastog suda i jedna broncana strugalica. Obaviješten o tim nahodajima po gosp. kot. predstojniku Gejzi pl. Barcaju (Barcsay), otišao sam na ono mjesto, da se prekopavanjem orijentiram. Našao sam onaj sloj u dužini od 3m i u visini od 2-3 m do zivca kamena raskopan. U goršem su horizontu svuda provirivale nespaljene ljudske kosti, u donjem rbine sudja, komadici uglja i iverje od spaljenih ljudskih kosti. Slika 1. prikazuje idejalan profil, kakav sam dobio daljim prekopavanjem. Gornji dio sloja sastoji od žute gline, koja je mjestimice izmiješana slojevima pijeska i komadima istrošenog škriljevca, iza toga dolazi iza jednog tavana od jednog metra 0-3 m debeo sloj ruševine, koje se hvata gornjemu sloju konforman, 1 m debeo sloj do samoživog tla. Na mojoj odredbi bude sloj otkopan u dužini od 16m i u debljini od 2 m na takav nacin, da je najprije maknut gornji dio sa skeletima, a onda donji dio. Otkopano je u svemu šest kostura, petod odraslih i jedan od jednog djeteta u dubljinama od 0-5 do 0-8M. Bili su orijentirani od zapada prama istoku, glave naklonjene na desnu stranu, a ruke položene na gnjatove. Osim trulih komadina daske i željeznih klinaca nijesu se našli nikakvi prilozi. Saznao sam u Rogatici, da se ono mjesto od starine zove „Cigansko kopalište"; biva da su se ondje prije Cigani ukopavali. Danas to više ne biva, jer se danas Cigani, prema tomu, da li su muslimani ili pravoslavni sahranjuju u islamskom ili pravoslavnom groblju. Prema stanju kosti može se racunati, da im ima najmanje 200 godina. Gospodin dr. Glik utvrdio je mjerenjem za jednu lubanju da je tipicna ciganjska, a pet ih da su mesokefali, koji su se veoma blizu primakli brahikefalima. U donjem sloju otkopana su dva sloja s paljevinom. Svaki je obuhvatao od prilike jedan kvadratni metar površine, razmak izmedju obaju bio je 5m. Prvi, koji je ležao 1-5m pod površinom, sastojao je od konglomerata zajedno staljenih komada bronca, željeza i komadica kosti, rbina i kamenja. Na vrhu su ležale tri cijele posude. Ukupni dojam ne da sumnjati, da je mjesto sahranjivanja ujedno i mjesto lomace. Glina ispod paljevine bila je mjestimice crveno dopecena. Izmedu recene tri posude vrijedi vrc s rucicom, prikazan na tab. 1., sl. 1., 2/3nar. vel., da se narocito spomene. Graden je na tocilo izljevni žljebic ima kljun, visok je 180mm, najveci premjer u trbušini 128 mm, a premjer ravnog dna 128 mm. Vrc je zeleno pokalajisan. Oblik je za Bosnu i Hercegovinu nov; kalaj mi je te ruke poznat iz Domavije (Srebrnice). Druga posuda, tab. I., sl. 3., 2/3 nar. vel. zdjelica je, gradena na tocilo, visoka 70mm; pri zjalu ima 80mm u premjeru; utisnuto dno koje je ukrašeno spiralom, ima premjer od 33 mm. Ilovaca je intenzivnom vatrom sasvim bijelo pecena. Oblikom i tehnikom razlikuje se posve treci nadeni komad. To je loncic s jednom rucicom, graden prostom rukom, tab. I., sl. 4., 2/8 nar. vel.., oblik, koji je poznat u prehistorickih naseobina Bosne i Hercegovine, kao na pr. Debelo brdo, Sobunar, Gradina na vrelu Rame i t. d. i t. d.; visina je 61mm, premjer pri zjalu 65 mm, premjer glatkog dna 37mm.Osim toga iskopane su još rbine neke vece, loncu slicne posude ukrašene valovitim ornamentom. Bronceva, koji su se samo vrlo mucno mogli izluciti iz staljene mase gvožda, sprženih kosti, kamecaka ilovace, slabo je nadeno. Fibula na oblik strijele sa šarnijerima, s lucastim glavicama, dvije otvorene grivne od žice, ljevena, vrlo primitivno gravirana bronca, fragmenti limene kutijice s poklopcom, plosnat, ljeven nakitni kolut, i stilusu slicna sprava, bili su rijetki oni broncani ostanci, koji su se mogli pohraniti. Zeljeznih rukotvora bilo je više, ali u vrlo lošem stanju. Tako su nadeni fragmenti od tri bodežima slicna, jednoreza noža, od jednih nožica, više dlijeta i razlicitih komada, koji se ne mogu odrediti. Relativno najbolje se je održala sjekira, prikazana na tab. II., sl. 2., uz nar. vel. Ona pripada tipu uvijenih uskih sjekira; oštrica ima prama dužini kosi pravac, tulac je jajolik. Isto tako može biti, da je taj komad služio za halat, kao i za oružje. U drugom, 2 m dubokom sloju paljevine nije bilo citavog suda, ali su se od nadenih rbina mogla konštruirati dva komada. Jedan je na tocilo gradena zdjelica s nareckanim okrajkom, visoka 43 mm, 128 mm premjera u zjalu i 50mm premjera na dnu. Tab. I., sl. 2., 2/3 nar. vel. Drugi je komad prostom rukom gradena zdjelica sa dvije rucice ansa 1unata, visoka 67 mm, premjer zjala 65mm, premjer dna 37 mm, Tab. I., sl. 5., 2/3 nar. vel. Fragmenata male jedne, na tocilo gradene posudice i više rbina s valovitim ornamentom našao sam požarom pritvrdjene u sloju paljevine. Od bronceva iskopani su ovi: fibula na oblik strijele sa šarnijerom, s lucastim glavicama, stremenka i nožica gravirana, dvije grivne cehasto ljevene, savaceno, tab. II„ sl. v., 1/1 nar. vel., dvije grivne od žice s udubljenim na oblik buzdovana krajevima, dvije takve splošteno iskovanih krajeva, jedna takva od špiralno uvijene žice, tab. II, sl. 8., 1/1 nar. vel.. dvije brnjice s remena, tab. II, sl. 4., 7 nar. vel., jedan stilus, tab. II., sl. 11., 1/1 nar. vel., prsten sa nasavacenom plojkom (dvije zmije uspravljene ukraj jedne ciste), dva broncana novca Konstansa I. (Flavius Julius Konstans 320.— 350. po Hr.), i jedan rimski novac s necitljivim pismom. Od nakita iz drugog materijala nadena je bobica, rezana