Gosp. Vid Vuletic-Vukasovic šalje nam otisak jedne u temeljima kuce Riste Vasiljevica Jovina u Logavini u Sarajevu 1880. iskopane geme, koja se sada cuva u riznici stare pravoslavne crkve u Sarajevu. Priklopljene ovdje dvije slike pokazuju glavu i pismo te geme u naravnoj velicini. To je ahat, ovalnog oblika, te ima u promjeru 33 mm i 25 mm. Glava prikazuje Abraksa s orozovom glavom (lijevi profil) i zmijskim nogama, koji je u desnici zamahnuo bicem. Pod nogama figure urezano je ime boga, uokolo u tri odlomka, što izrazava obicno zazivanje. Na reverzu je ovaj natpis u cetiri reda: (u pdf formatu dostupan natpis na izvornom pismu). To, što je gema nadena u temeljima jedne kuce, svjedoci, da se je i u ovim zemljama shvacalo znamenovanje takih abraksas-gema i da se je tu znalo i za misticizam, koji se je na to nadovezivao. Da li je formuli preklinjanja jedinom svrhom bila zaštita kuce, moralo bi se tek analogijama utvrditi. Ova je gema dosta slicna onoj, o kojoj progovorismo u ovom listu godine 1893. na str. 551. Iz ovog ponovnog nalaza abraksas-geme vidi se, da je nekoc i u Bosni kao i u ostaloj Evropi bilo rašireno ono istocno praznovjerje, koje je stvorilo ove geme. Ime Abrakse upotrebiše prvi put gnosticki Bazilidanci; kod njih ta rijec nije oznacavala, kako se je to kašnje razumijevalo, vrhovnog boga, vec cjelokupni zbor duhova svemira. Izvodilo se to iz toga, što grcka slova imena kao brojke citana, daju broj godišnjih dana 365. To sujevjerje o Abraksi raširilo se brzo kulturnim svijetom srednjega vijeka te ga poprimi skoro svaka magicka ili alkimisticka sekta. Razni simboli i misticki, vecinom još neprotumaceni natpisi urezani u kamen, služili su kao važni amaneti u svakoj nevolji. Kakim je putem ta mistika s istoka ušla u Bosnu, to se ne može ustanoviti, no moglo bi biti, da je ovamo donesena istim putem kao i istocnjacko bogumilstvo, a možda baš i zajedno s njime. NAPOMENA: U pdf formatu su dostupne slike geme iskopane u Logavini kod Sarajeva; natpisi na izvornom pismu.