Od prilike 2-5 km zapadno od grada Jajca podigoše godine 1889. na desnoj obali Vrbasa ukraj nove ceste Jajce—D. Vakuf u ritu Šedinama opcine Pijavica novu ciglanu, pa sam zacuo, da ondje u raskopanoj glini ima rasuta množina cvrstih komada vrlo lijepo ragjene opeke. Ipak sam to mjesto tek god. 1892. mogao razgledati prigodom moga puta u Jajce. Gradeci ciglu, prekopali su megjutim ondje ovecu površinu glinastog tla, te svuda od površine pocevši, pa sve do na 1 m dubljine izbi u ilovaci na dvor množina rasute rimske cigle najrazlicitijih oblika, kao: opeke za zid, za tarac, žljebasti krovni crijep i žmurnjaci. Isto tako bilo je svekoliko zemljište u duljini od prilike 130 m i u širini od 70 m po prilici zasuto ulomcima isto takve cigle. Ta je opeka djelomice vrlo dobro pecena i potpuno se je održala, ali se na njoj nikakav trag ne vidi lijepu, po kome bi se moglo zakljuciti, da je prije bila uzidana. Djelomice je nasuprot prepecena ili deformirana, te ocevidno odbacena otrebina. Nadalje ni na ciglani, ni u njenoj okolini nijesu nagjeni nikaki tragovi kakim zidinama, pa ja po svemu tomu sudim, da u ritu Sedinama mjesta Pijavica nije bila rimska naseobina, nego rimska ciglana. Od cijelih ili gotovo cijelih komada opeke mogao sam ondje izmjeriti: cigle za zid ili za tarac . . . 14 : 14 : 5 cm ,, ,, ,, „ „ „ . . 29 : 29 : 4,5 ' ilovastih ploha . . . . 55 : x : 5 „ Iz ove nekolicine mjera vidimo, da je u Pijavicama gragjena opeka vrlo razlicite velicine, i da u nje, kao obicno, prevlagjuje kvadraticna forma. Megju ruševinom ostanaka rimskih zgrada na desnoj obali Vrbasa južno od Pijavica blizu sela Sandžaka, koja je pri gradnji spomenute vec ceste Jajce-Donji Vakuf djelomice presjecena, našao sam nadalje mnoge zidne opeke. Ja sudim, da je ta opeka dobavljana iz ciglane u Pijavicama, ma da je u tim razvalinama i takva jedna forma mnogobrojno zastupana, koja je više nalik na našu današnju opeku; jer su joj dimenzije 26 : 12 : 5 cm. Po dobroti gospodina kotarskog predstojnika jajackog, dra. Karla Windakiewicza, dobio je naš zemaljski muzej cijeli jedan žmurnjak, koji je nagjen u nekadašnjoj ciglani u Pijavicama. Taj žmurnjak, slika 1., dug je 45cm, širok 38 cm, a debeo 3cm. Ma da je vrlo isprevijan, pa po tome samo otrebak, opet za nas s toga razloga ima osobitu vrijednost, jer je to prvi potpuno ocuvani rimski žmurnjak, što smo ga u Bosni našli. Jer makar da su rimske zgrade naših krajeva vrlo cesto bile pokrivene crijepom, ipak se ovaj pri iskopavanju samo nahodi razbijen, što se pri tako velikim i relativno tankim ilovastim plohama lasno može protumaciti padanjem s krova, kad su zgrade razorene. Pregibi uz žljebove toga žmurnjaka po strani visoki su 25 cm, gornja površina ukraj žljebova obilježena je usporednim pravim crtama, izmegju njih gore na S nalikim, a dolje sa dva reda oblucastih crta. Nizovi crijepa zahvatali su po našem komadu jedan preko drugog, — kako to pokazuju izrezi žljebova na gornjem kraju, i zarezi na donjem, — 11 cm. Najstarija vijest o nekadašnjoj jednoj rimskoj ciglani u našoj zemlji, za koju ja znam, potjece od Oca Bakule, koji za Vucipolje u kotaru ljubuškom ovo primjecuje: ,,In Studena vrila (fontes frigidi) reliquiae exstant antiquae laterum fabricae." Ipak nam tu vijest dotle oprezno valja uzimati, dok ono mjesto ne bude pobliže potraženo, jer možda onuda rasuta opeka potjece od razvalina rimskih zgrada. Drugu je rimsku ciglanu našao, takogjer u kotaru ljubuškom, zapadno od Gruda u Sovickom polju, gospodin inžinir Hugo Jedlicka prigodom gradnje ceste iz Ljubuškog prama Imotskom. Ima ondje u pravcu recene ceste golema hrpa ruševine od komada rimske opeke bez zidnih temelja, gdje je od prilike u dubljini 1 m nagjena teška željezna lopata i izrucena zemaljskom muzeju. Treca rimska ciglana u Hercegovini leži u mostarskom kotaru, od prilike 3 km niz vodu od manastira Žitomislica, na lijevoj obali Neretve u ritu Kuparici, gdje se nahodi velika množina deformiranih i zajedno specenih opeka u raznim položajima jedna na drugoj. I u Bosni zna se vec na više mjesta za ostanke rimskih ciglana. Tako sam ja tik Sarajeva na lijevoj obali Miljacke pri opcinskom mlinu pruda našao ostanke rimske ciglane, a kod Todorovica u kotaru kljuckom na lijevoj obali Sane razvalinu jedne, do sele u najmanjem dijelu raskopane rimske gragjevine, koju ja držim za ciglarsku pec, pa se možemo nadati interesantnim rezultatima, kada se stane potpuno raskopavati. Najposlije je dr. Truhelka izvijestio o jednoj rimskoj ciglani u Lješanskom polju kod Skelana u kotaru srebrnickom. Cini se po tome, da su Rimljani opeku za mnoge svoje gragjevine vecinom u zemlji samoj proizvodili. Gradina Ilijina Greda u kotaru trebinjskom. Kada se iz Trebinja ide cestom, koja najprije južnim, a kasnije jugoistocnim pravcem vodi preko prijevora Cicevo - Tuli, onda se dolazi kod zadnjeg mjesta u bajkama obilno poznato polje kod Graba, gdje na jednoj glavici podignuta razvalina prostranog turskog kastela Isticana ponešto prekida pustoš žalosnog krša. Taj su kasteo tecajem hercegovackog ustanka 1877. zauzeli i razorili Crnogorci, pa je to zadnji svjedok mnogih krvavih bojeva, koji su u ovom kraju bjesnili u burno doba prije godine 1878. Mnogo stariji gragjevni spomenik nahodimo megjutim jugozapadno od mjesta Bogojevica selo na strmom obronku kose Ilijina Stijena, koja s istoka ogragjuje grabsko polje. To je prehistoricka gradina Ilijina greda, koja se od Bogojevica sela posve lijepo može vidjeti, i za koju mi žitelji onoga kraja rekoše, da su to razvaline jedne gradine. Kako pokazuje slika 2., sastoji ta gradina od jednog gotovo polukružnog bedema, visokog 12 m 1*3 m, kome se oba kraja naslanjaju na okrajak jednog hrida, štono strmo opada prama jugozapadu u grabsko polje. Ogragjeni je prostor po nacrtu jednog suradnika zemaljskog muzeja, od sjeverozapada prama jugoistoku duž ostrmine dugacak 40 m, a najveca mu je širina 15m. U opse