Pocetkom aprila u Mostaru je odr‘an 11. sajam gospodarstva, manifestacija zanimljivih sadr‘aja sa zavidnim brojem izlagaca i dobrom posjetom. Kako rekoše organizatori, to je sajam koji raste iz godine u godinu, što bi moglo biti blizu istini ako se izuzmu domac i izlagaci. Po slobodnoj procjeni, ove godine baš i ih nije bilo nešto više nego prethodnih. Generalno gledajuci, ocjena bi mogla biti ovakva: dobar sajam hrvatskog gospodarstva (najupecatljiviju prezentaciju su imali Podravka, INA, Kraš, HGK-a...), hercegovackih vinara, bh. auto-dilera, Raiffesien i UniCredit banke i dva telekom operatera Eroneta i BH Telecoma. Bh. privrednicima uz rame je bila i zemlja partner Slovacka, koja se pokazala u blijedom izdanju, sa svega šest do sedam izlagaca, medu kojima su bili cak i jedan proizvodac plasticnih vrecica (?!) i dvoje prilicno nekomunikativnih predstavnika Gospodarske komore, koji nisu bili u stanju odgovoriti na nekoliko prostih novinarskih pitanja. Rame uz rame pomenutima stajali su clanovi Vlade FBiH, koji su ignorisali ovecu grupu bh. privrednika i prigodni voz i autobuse kojim su, u organizaciji Željeznica Federacije, stigli iz Sarajeva do sajamskih prostora. Premijer Brankovic i društvo u Mostar su došli, da ne bi vozom, u skupim crnim audijima. .Kontakt s privredom. desio se tek na prepunom štandu Podravke i u ekouglu Sajma gdje su slu‘eni sir, vino, pršut i druge hercegovacke delicije... U prošlih nekoliko brojeva Poslovne novine su pokrenule rubriku Bh. brand s namjerom da promovišu najbolje što nudi naša privreda. U skladu sa sada vec tradicionalnim bh. pesimizmom i nepovjerenjem u sopstvene snage, u planovima nismo išli daleko. Daj da napunimo nekoliko brojeva i to je to. Medutim, kada smo poceli praviti spisak svih onih koji stvarno vrijede na našem ali i evropskom tr‘ištu, kao i onih sa potencijalom za to, došli smo do zakljucka da bi rubrika mogla biti i udarna u našem magazinu. Kao prilog toj rubrici, ovaj put objavljujemo nekoliko tekstova o našim gradevinarima, koji polako postaju perjanica bh. ekonomije, a njihove firme sve prepoznatljiviji bh. brandovi. Nosioci gradevinskog buma u zemlji postaju sve tra‘eniji na inotr‘ištu, ali, na‘alost, kao i mnogi drugi, u isto vrijeme i ‘rtve .retardirane. dr‘ave, koja nije u stanju da ih potpomogne. Zbog toga se sve cešce dešava da u inostranstvo odlaze samo grupe strucnih radnika, tehnicara i in‘injera, a ne i firme koje bi se, bez sumnje, mogle nositi s konkurencijom u Hrvatskoj, Madarskoj, Ceškoj, Sloveniji, pa i Njemackoj ako treba...